Tko ima pravo a tko ne na njemačke mirovine?

Tko ima pravo a tko ne na njemačke mirovine?
Broj stranih radnika koji uplaćuju u Njemačko mirovinsko osiguranje stalno se povećava. No, nakon odlaska u mirovinu nemaju svi pravo na uplaćena davanja.


Raditi u Njemačkoj a kasnije živjeti na jugu...
U Njemačkoj raditi a u domovini provesti mirovinu – mnogi strani radnici sanjaju o ovom modelu. Mnogi su ga već uspijeli provesti u djelo, a njihov se broj i povećava. U godini 2011. oko 4,2 milijuna stranaca uplaćivalo je u njemačka mirovinska osiguranja. To je prema statistikama gotovo 230.000 više osoba nego u godini prije. Njemačko mirovinsko osiguranje sada polazi od toga da će se ova brojka tijekom 2013. još više povećati. Razlozi su zapravo vrlo jednostavni. S jedne strane, od 2011. godine njemačko se tržište otvorilo građanima osam zemalja članica EU-a, a od 2014. godine njima će se pridružiti još dvije zemlje: Rumunjska i Bugarska. S druge strane pak, ovome je pridonijela i gospodarska kriza zbog koje su mnogi radnici s juga Europe stigli u Njemačku na rad. Prema službenim podacima, 2012. godine je u Njemačku stiglo oko milijun novih radnika, što je u usporedbi s 2011. godinom povećanje za 13 posto. Među njima je se posebno povećao broj osoba iz Španjolske.  

Ovako izgleda san mnogih stranih radnika po odlasku u mirovinu
Tko ima pravo na mirovinu?
Svatko tko radi za neko njemačko poduzeće, u pravilu je dužan uplaćivati u socijalna osiguranja. 18,9 posto odlazi u Mirovinsko osiguranje a oko 2,05 za osiguranja za njegu. Polovicu ovih iznosa plaća poslodavac, ostatak sam zaposlenik.
Tijekom godina se ovaj na prvi pogled mali iznos naravno može pretvoriti u pozamašnu brojku. No, usprkos tome, od uplaćivanja u ova osiguranja ne profitiraju na kraju svi stranci jednako. „Najvažnija je razlika u tome, je li riječ o radniku koji dolazi iz jedne zemlje članice EU-a ili ne“, kaže Reinhold Schnabel sa Sveučilišta u Duisburgu. On dodaje kako unutar EU-a sve zemlje i njihovi državljani moraju imati ista prava i biti tretirani na isti način. To znači da jedan radnik iz Portugala ili Grčke ima jednaka prava kao i radnik iz Njemačke. Svaki građanih EU-a ima dakle pravo na mirovinu iz Njemačke, naravno ukoliko je uplaćivao u ovdašnje Mirovinsko osiguranje.
No, i ovdje postoje iznimke, ovisno o tome koliko dugo je netko radio u Njemačkoj. Naime, ukoliko je riječ o razdoblju kraćem od pet godina, osoba nema obavezno pravo na mirovinu. No, uplaćen novac ipak nije izgubljen. Radnik u tom slučaju mirovini koju će dobivati u domovini može dodati mirovinski iznos iz Njemačke. Druga je mogućnost – isplata cjelokupnog iznosa odjednom. To je moguće u trenutku odlaska u mirovinu, no zamka je u tome što će tako dobiti isplaćen samo onaj dio koji je sam uplaćivao, a ne i dio koji je tijekom godina za njega uplaćivao njegov njemački poslodavac. Ukoliko se ipak odluči za mirovinu, tada će dobivati oba dijela.
Ovim pravilima su zapravo najviše pogođeni radnici koji ne dolaze iz EU-a. S nekim zemljama, kao što je primjerice, Turska, Njemačka je sklopila bilateralni sporazum o mirovinama. Prema njemu se građanima ove zemlje zbrajaju obje mirovine, odnosno, oni imaju pravo na dobivanje penzije kako u Turskoj tako i u Njemačkoj. Što se drugih zemalja tiče, ovdje obično situacija ovisi od slučaja do slučaja. Neki će na kraju dobiti svoju njemačku mirovinu, neki ne. „To je vrlo složen proces. Postoji puno pravila i posebnih uredbi. Stvar je u tome da se mora voditi računa o različitim pravnim sustavima“ kaže Schnabel.

Turski građani imaju pravo i na njemačku i na tursku mirovinu - naravno, ukoliko su uplaćivali u osiguranja
A što je osiguranjem za njegu?
Uplaćivanje u osigiranje za njegu je u Njemačkoj također nešto što se mora. No, ovdje će tek samo rijetki stranci imati pravo na njegovu isplatu. Točnije, pravo će imati samo oni u čijim zemljama također postoji ova vrsta osiguranja. Neke EU zemlje, kao recimo Nizozemska, ovo osiguranje uopće ne poznaje. Znači nakon odlaska u mirovinu i povratka u domovinu, većina radnika će izgubiti iznos koji su u Njemačkoj godinama uplaćivali. U ovom slučaju Njemačka niti s jednom zemljom nije sklopila bilateralne sporazume.

http://www.dw.com/hr/tko-ima-pravo-a-tko-ne-na-njema%C4%8Dke-mirovine/a-16995397

Zaradili smo male mirovine, pa nemamo namet

Bračni par Nediljka i Stipe Slišković iz Brnaza atipični su njemački umirovljenici sa stalnom adresom u Hrvatskoj i ne boje se da će ih oštetiti najavljena porezna politika kancelarke Angele Merkel.

− Pročitao sam što je o tome pisalo u novinama i znam da će mnogi moji poznanici koji su mirovinu zaradili u Njemačkoj, a već godinama imaju stalnu adresu u Hrvatskoj, doći pod udar poreznih škara. Ja se, na moju nesreću, nemam čega bojati. Moja je mirovina oko minimalne od 667 eura mjesečno i ona se ne oporezuje.

No, nije u redu da se ljude oporezuje pet godina unatrag, jer nisu oni krivi što ih na osnovi međudržavnog sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja hrvatska država nije oporezivala. Da je država željela tim ljudima uzeti porez, mogla je − kaže Slišković, koji je na radu u Njemačkoj proveo punih 37 godina.

Stoga smo ga upitali kako nakon toliko godina rada ima tako malu mirovinu.

− Meni se u Njemačkoj događalo kao današnjim radnicima kod nekih privatnika. Radio sam, uglavnom u Berinu, kod naših ugostitelja. Davali su mi visoka primanja, a malu plaću. Na kraju, kad sam napunio 60 godina i odlučio ići u prijevremenu mirovinu, dobio sam malu rentu jer je na moje ime malo uplaćeno u mirovinski fond pa mi više nije pripadalo.A budući da sam u mirovinu išao pet godina prije navršene 65., dobio sam 18 posto manju mirovinu nego da sam išao sa 65 godina života.

Moja je supruga na radu u Njemačkoj provela 10 godina, a ima mirovinu od 200 eura. Njezine uplate u mirovinski fond bile su veće po godini staža od mojih. Još jednom ponavljam da nam je oboma žao što nećemo plaćati porez na mirovine koje primamo, jer kad bismo ga plaćali, mirovine bi nam bile znatno veće − veli Stipe Slišković.

U Hrvatskoj 82 tisuće korisnika

Njemačka je pozvala 82 tisuće hrvatskih državljana koji su mirovinu zaradili u Njemačkoj da retroaktivno plate porez na sve mirovine koje su primili još od 2007., i to nakon što su shvatili da Hrvatska ne oporezuje inozemne mirovine. Njemačka ima granicu prihoda do koje se ne naplaćuje porez, 677 eura mjesečno ili 8004 eura godišnje mirovine.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/154881/doskocio-merkel-imocanin-pametniji-od-njemackih-poreznika

Stoga smo ga upitali kako nakon toliko godina rada ima tako malu mirovinu.

− Meni se u Njemačkoj događalo kao današnjim radnicima kod nekih privatnika. Radio sam, uglavnom u Berinu, kod naših ugostitelja. Davali su mi visoka primanja, a malu plaću. Na kraju, kad sam napunio 60 godina i odlučio ići u prijevremenu mirovinu, dobio sam malu rentu jer je na moje ime malo uplaćeno u mirovinski fond pa mi više nije pripadalo.A budući da sam u mirovinu išao pet godina prije navršene 65., dobio sam 18 posto manju mirovinu nego da sam išao sa 65 godina života.

Moja je supruga na radu u Njemačkoj provela 10 godina, a ima mirovinu od 200 eura. Njezine uplate u mirovinski fond bile su veće po godini staža od mojih.

---

Ok ...ipak za skupljat 5 godina staža ovo je manje bitno u početku dok uciš jezik i snimaš situaciju za nešto bolje....poslije je bitno jer ti je cilj radit vremenski šta manje a zadovoljiš zakoneske uvjete a ipak ima neku osnovicu.

Posao u inozemstvu traže ljudi različite dobi i radnog iskustva, no najviše je onih preko pedeset godina. Među ostalim, razlog tomu je i što nakon pet godina rada u Njemačkoj imate pravo na mirovinu od tristo eura, a za svaku dodatnu godinu još šezdeset eura. Neki zapravo ciljano odrade tih pet godina i vrate se kući - kaže Nives Kvesić, direktorica tvrtke "Decro usluge" iz Zagreba.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/biznis/clanak/id/449508/pedesetogodisnjaci-pronasli-nacin-kako-uz-pomoc-njemacke-osigurati-pristojnu-starost

Treba to sve proucit , ova nije lagala za ovih pet godina al ovih 300 eura je samo ako uplacuješ cijelo vrijeme neke visoke doprinose .....no kako god okreneš pet šest godina i gledaš da nađeš di su viši doprinosi kad savladaš jezik i to je oko 200 eura ,,,akoš više odradiš još koju godinu i to je to.

Sve je to poprilicno više od standardne rvacke crkavice koju možda neš ni vidit cak i ako doživiš godine za pemziju,

Uzmeš klasicnu racunicu ono visoka nezaposlenost ...ekipa doše blizu 40 a nema ni 12 godina staža il tako šta dakle pola od najviše moguceg za taj period i sad ostaje još nekih oko 25 godina rada i nastaviš radit za hr crkavicu ako i nađeš šta posla , dođe hr pemzija upitno i kolika i u suštino obracun 60 kuna po godini tj osnova .....ono koliko staža puta 60 i to ti je pemzija ....u Hr ......znaci imaš 30 godina staža dobiješ 1600 do 2200 kuna maksimalno i to ako .....

U prevodu ako ostaneš cijeli radni vijek u Hr s crkavicom pušiona si pod stare dane al ako na vrijeme ( između 40te i 60te ) odradiš pet godina u Švabiji , malo to sve prociš pa onds i koju godiicu više uvatit ceš 200 eura samo na racun ove švabbske plus ono iz rvatcke ( 15 godina minimalno uvjet ).

Baš cudno šta ekipa s Balkana bježi u Švabiju ....još kad ovo pocmu kužit svi koji idu prema 40toj a ovdje su malo radili malo nisu pa se zamisle .....