BEZALKOHOLNA RAKIJA

Ovo je vrlo nezgodna uzročno-posljedična veza: što smo obrazovaniji, postajemo sve gluplji! I nema nam pomoći?




Čovječanstvo je dosegnulo svoj misaoni zenit i sada intelektualno propada, a sve zbog prirodne selekcije, odnosno zbog navade pametnih i obrazovanih građana da imaju manje djece od glupih i neobrazovanih ljudi.

To nije kafanska šovinistička priča nego rezultat istraživanja znanstvenika na Islandu, o čemu je nekidan u članku "Prirodna selekcija čini 'obrazovne gene' rjeđim, kaže islandska studija" pisao britanski Guardian.

Prema toj studiji, geni koji su odgovorni i zaslužni za dosegnutu razinu obrazovanja istodobno utječu i na fertilitet. Konkretno, ljudi koji u sebi nose više "obrazovnih gena" skloni su imati manje djece od drugih ljudi.

Riječ je o studiji koju je provela genetička firma "deCODE" iz Reykjavika, čiji je cilj bio otkriti faktore koji bi mogli utjecati na smanjenje pojave slaboumnosti (imbecilnosti) kod ljudi. Istraživači su koristili bazu podataka za 100.000 Islanđana (riječ je o trećini populacije Islanda) kako bi vidjeli koliko se često skupine genskih varijacija koje utječu na obrazovno postignuće pojavljuju u populaciji kroz vrijeme.

Više diploma, manje djece
Za početak, nađeno je da su one skupine gena koje ljudima daju predispoziciju da više vremena posvete obrazovanju postale rjeđe u razdoblju od 1910. do 1975. godine. Otkriven je konstantni lagani pad kroz navedeno razdoblje od 65 godina, što implicira smanjenje prirodne težnje da se uloži napor u stjecanje obrazovnih kvalifikacija.

Također je uočeno da geni koji su odgovorni za obrazovanje utječu i na fertilitet, na način da ljudi koji nose veću količinu "obrazovnih gena" imaju manje djece od ostalih. To je islandske znanstvenike navelo da zaključe da obrazovni geni u populaciji postaju rjeđi zato što bolje obrazovani ljudi manje doprinose razmnožavanju nego drugi. Što više diploma, to manje djece.

Pritom znanstvenici upozoravaju da razlog tome nije (samo) činjenica što obrazovani ljudi, u odnosu na druge, u obrazovnom sistemu i potonjem građenju karijere provedu više godina nego drugi, pa onda kasnije od većine zasnivaju obitelji. Pokazalo se, naime, da mnogi ljudi koji imaju puno gena za dugotrajno obrazovanje napuste taj obrazovni sistem ranije, ali još uvijek imaju manje djece od drugih.

"Ne može se reći da vas obrazovanje ili karijerne mogućnosti koje ono pruža sprječava da imate više djece", izjavio je voditelj studije Kari Stefansson. "Ako ste genetski predisponirani da imate više obrazovanje, onda ste također predisponirani i da imate manje djece."
Ipak nije sve crno
Istraživači, doduše, priznaju da ova pojava u vremenskom okviru od jednog desetljeća izaziva relativno malen pad prosječnog IQ-a, oko 0,3 bodova, ali ističu da bi u njezin utjecaj u duljem vremenskom razdoblju mogao biti "dubok i ozbiljan".

"Kumulativni efekt kroz vrijeme znači da ćemo imati dramatičan efekt na genetsku predispoziciju za obrazovnim postignućem. Ako se nešto ne dogodi što će poništiti taj utjecaj, mogli bismo imati ozbiljne posljedice na obrazovno postignuće u našem društvu", upozorava Stefansson.

Međutim, nije sve tako crno. Znanstvena zajednica ističe da genetika nema tako velik utjecaj na obrazovanje da bismo morali biti zabrinuti nad ovim otkrićem islandskih istraživača.

"Više studija ukazuje da postajemo sve gluplji, ali efekti su zapravo maleni", kaže sociologinja s Oxforda Melinda Millis.

"Naše obrazovanje i odluke o tome kada ćemo imati djecu i koliko ćemo ih imati ponajviše su uvjetovane društvom i našom okolinom. Ti su utjecaji jači od genetskih. U razdoblju koje su proučavali znanstvenici s Islanda došlo je do eksplozije obrazovanja, tako da žene danas imaju prosječno tri do četiri puta više godina obrazovanja nego što su imale 1910. godine", kaže Millis.

Harvardski ekonomist Jonathan Beauchamp potvrđuje da prirodna selekcija, doduše "vrlo nježno", negativno djeluje na učestalost obrazovnih gena i u američkom društvu, ali predviđanje budućih trendova smatra problematičnim zato što nitko ne zna kakve će nam promjene u kulturi i društvu budućnost donijeti.
 
Djeco, samo vi učite

Znanstvenik Ewan Birney, direktor Europskog bioinformatičkog instituta u Cambridgeu, strahuje da bi ova islandska studija mogla biti pogrešno interpretirana, na način da ljudi pomisle kako je obrazovanje determinirano isključivo genetikom, pa bi oni koji se malo više muče u školi mogli biti obeshrabreni i odustati od učenja.

"Ne mogu dovoljno naglasiti koliko to nije točno", tvrdi Birney.


http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/464348/ovo-je-vrlo-nezgodna-uzrocno-posljedicna-veza-sto-smo-obrazovaniji-postajemo-sve-gluplji-i-nema-nam-pomoci

Ja sam znao jednog Pericu iz jednog srijemskog gradića.

Jedne ljetne večeri 1994-te sreo sam ga pijanog ko vola.

Pitao sam ga što mu se dogodilo i zašto se opet napio,a on mi je rekao kako toga dana nije ništa pio,već das mu je prije 2 dana prijatelj iz Njemačke donio neku najnoviju njemačku rakiju koja djeluje tek nakon dva dana.