Zračno bratstvo Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore: pioniri velikog projekta na našim su prostorima

Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) pruža usluge u zračnom prostoru horizontalne površine oko 130.000 četvornih kilometara koji obuhvaća zračni prostor iznad Hrvatske, istočnu polovicu Jadrana i zapadni dio Bosne i Hercegovine. Planirani prihod za 2016. godinu je 745,3 milijuna kuna, a oko 95 posto prihoda iz osnovne djelatnosti odnosi se na izvoz (pružanje usluga u zračnoj plovidbi inozemnim zračnim prijevoznicima).

---

Dok rastu političke tenzije i, navodno, ubrzava utrka u naoružanju između Hrvatske i Srbije, države bivše Jugoslavije, podalje od očiju javnosti, ponovno se ujedinjuju. I to na nebu! Hrvatska je zajedno sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom prije nekoliko dana uvela slobodnu zonu letenja. U ovaj funkcionalni "savez" žele ući i Slovenci, a težnju da se priključe pokazuju i Makedonci, pa i Bugari, Rumunji i Mađari.

Novi sporazum konkretno znači da je nebo sada 24 sata slobodno i pilot, kada preleti granicu jedne od ovih država, bira najkraću i najpovoljniju rutu i ne mora se javiti svakoj kontroli leta države kroz koju prolazi.
To neće imati izravne financijske posljedice na države pružatelje usluge, ali će značajno utjecati na prihode prijevoznika jer se ne ide po striktnim "slotovima", nego se bira najekonomičnija ruta. Piloti su i do sada mogli sami birati rutu, ali im je sada omogućeno da u njoj planiraju i najkraći pravac, što će generirati uštede u gorivu i vremenu.
Pioniri velikog projekta
To je prvi put da se u Europi uvodi zračni prostor slobodnih ruta na području čak četiriju država. Vrlo je značajno i to što je sporazum napravljen punih pet godina prije planiranoga datuma za neograničeno, slobodno korištenje zračnog prostora iznad 9000 metara širom Europe. Sve granice bi trebale biti "izbrisane" do 1. siječnja 2022. godine. To je budućnost letenja, a evo pioniri velikog projekta na našim su prostorima.
Cilj "otvaranja" neba je unapređenje sigurnosti i efikasnosti usluga u zračnom prometu, ali i zaštita životne sredine smanjenjem ispuštanja štetnih goriva i plinova. Premda se na europskoj razini procjenjuje da zračni promet ima udio od samo dva do tri posto ukupnih štetnih emisija, i dalje se traže načini kako bi se taj utjecaj smanjio.
Okvirna procjena ušteda goriva i emisija koje se ovim projektom maksimalno mogu ostvariti u jednom danu je skraćenje ruta za oko 2.880 NM. Procjene pokazuju da će se godišnje trošiti 3,4 milijuna kilograma goriva manje, odnosno da će se emisija ugljikova dioksida smanjiti za 11 milijuna kilograma.
Suradnja s Talijanima
Realizacija multinacionalnoga 24-satnog koncepta prekograničnoga zračnog prostora slobodnih ruta (FRA) na jugoistočnoj osi (Sout-East Axis Free Route Airspace – SEAFRA) iznad visine leta od 9900 metara, jedan je od ključnih postignuća u okviru inicijative EU-a za uspostavu "Jedinstvenog europskog neba" (Single European Sky) neovisnoga o državnim granicama ili granicama funkcionalnih blokova zračnog prostora, s ciljem povećanja sigurnosti, učinkovitosti i kapaciteta zračnog prometa u Europi.
Osim navedenoga SEAFRA projekta, HKZP namjerava implementirati FRA koncept u suradnji s drugim susjedima, a prvi planirani korak je uspostava FRA prostora iznad šest država, odnosno jedinstvenog prostora koji će obuhvatiti trenutni SEAFRA i SAXFRA, koji obuhvaća zračni prostor Slovenije i Austrije, u kojem je od studenoga također u primjeni FRA koncept tijekom cijelog dana. Spajanje dviju FRA inicijativa planirano je u prvom kvartalu 2018. godine.
Daljnja suradnja obuhvatit će i suradnju s talijanskim pružateljem usluga ENAV-om koji je također upostavio FRA prostor iznad Italije.
Inicijativa Europske komisije "Jedinstveno europsko nebo" pokrenuta je 1999. kao odgovor na kašnjenja u zračnoj plovidbi koja su u Europi kulminirala kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/460547/hrvatska-srbija-bih-i-crna-gora-uvele-slobodnu-zonu-letenja