Uhljebistan na aparatima

govinda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:

govinda wrote:Hrvatska sljeece godine vraca 47 milijardi kuna duga koji ce doci na naplatu..tako kaze hrvatski ministar finansija...

a uredno su povećali potrošnju proračuna za 7 milijardi kuna..

vidiš nismo imali vladu godinu dana, javni dug je čak počeo padati sam od sebe a ekonomija rasla

tjah, politicari zato i postoje, da zajebu stvar...

da nisu povećali potrošnju proračuna, BDP bi pao za 7 milijardi

ne znate zbrajati i oduzimati ili što?

deda wrote:

govinda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:

govinda wrote:Hrvatska sljeece godine vraca 47 milijardi kuna duga koji ce doci na naplatu..tako kaze hrvatski ministar finansija...

a uredno su povećali potrošnju proračuna za 7 milijardi kuna..

vidiš nismo imali vladu godinu dana, javni dug je čak počeo padati sam od sebe a ekonomija rasla

tjah, politicari zato i postoje, da zajebu stvar...

da nisu povećali potrošnju proračuna, BDP bi pao za 7 milijardi

ne znate zbrajati i oduzimati ili što?

ovisi..

dobar dio povećane potrošnje jest na račun izvlačenja poreza , odnosno novca od građana u realnom sektoru . dakle država planira povećane prihode za nekih nekoliko milijardi kuna. dakle uopće taj BDP nestao, nego novac je prebačen iz imovine građana u imovinu države.

ostatak ide na račun zaduživanja iz vanka, to naravno diže BDP kratkoročno .. međutim poveća državna potrošnja dovodi do rasta uvoza(ipak većina trgovina su u stranim rukama i prodaju stranu robu, pa kada uhljebi država nove uhljebe oni trče sa njemačkom lovom u njemačke trgovine i kupuju njemačku robu - raste najviše njemačka ekonomija) a na srednji i dug rok to zaduživanje se mora vratiti i to sa kamatama, pa vraćanje novca dovodi do smanjivanja BDPa.

dakle kratkoročno državnom većom potrošnjom raste BDP(iako ne svima, i kraktoročno hrpa ljudi će popušiti kurčinu radi rasta poreza) a dugoročno će građani vraćati dugove sa kamatama i glavnicom + ostaju im veći porezi

Milo Yiannopoulos wrote:
ovisi..

1)dobar dio povećane potrošnje jest na račun izvlačenja poreza , odnosno novca od građana u realnom sektoru . dakle država planira povećane prihode za nekih nekoliko milijardi kuna.  dakle uopće taj BDP nestao, nego novac je prebačen iz imovine građana u imovinu države.

ako država poveća poreznu bazu, povisi poreze, pa uprihodi dodatnih 10 milijardi

što će se dogoditi sa BDPom ako se potrošnja privatnog sektora smanjila za 10 milijardin zbog poreza, a potrošnja države nije porasla za 10 milijardi

za koliko će se smanjiti BDP?

ako se smanji BDP, da li će porasti nezaposlenost?


_______

evo još malo tvoje matematike, ako u Zagrebu otpustiš 3000 ljudi, a zaposliš 3000 u Osijeku, za koliko se povećala zaposlenost?

Milo Yiannopoulos wrote:
ostatak ide na račun zaduživanja iz vanka, to naravno diže BDP kratkoročno .. međutim poveća državna potrošnja dovodi do rasta uvoza(ipak većina trgovina su u stranim rukama i prodaju stranu robu, pa kada uhljebi država nove uhljebe oni trče sa njemačkom lovom u njemačke trgovine i kupuju njemačku robu - raste najviše njemačka ekonomija) a na srednji i dug rok to zaduživanje se mora vratiti i to sa kamatama, pa vraćanje novca dovodi do smanjivanja BDPa.

ako smanjenje doga dovodi do pada BDPa, onda nemojte smanjivati dug, koliko zbunjen trebaš biti da zagovaraš smanjenje duga ako znaš da će to uzrokovati pad BDPa?

deda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:
ovisi..

1)dobar dio povećane potrošnje jest na račun izvlačenja poreza , odnosno novca od građana u realnom sektoru . dakle država planira povećane prihode za nekih nekoliko milijardi kuna.  dakle uopće taj BDP nestao, nego novac je prebačen iz imovine građana u imovinu države.

ako država poveća poreznu bazu, povisi poreze, pa uprihodi dodatnih 10 milijardi

što će se dogoditi sa BDPom ako se potrošnja privatnog sektora smanjila za 10 milijardin zbog poreza, a potrošnja države nije porasla za 10 milijardi

za koliko će se smanjiti BDP?

ako se smanji BDP, da li će porasti nezaposlenost?


_______

evo još malo tvoje matematike, ako u Zagrebu otpustiš 3000 ljudi, a zaposliš 3000 u  Osijeku, za koliko se povećala zaposlenost?

1)ako država izbije iz ruku građana 10milijardi kuna, da - daje u ruke uhljeba 10milijardi kuna, onda profitiraju uhljebi. matematički situacija ostaje ista, ali čak i nije ista tako.. jer država izbija iz ruku firmi koje bi zapošljavale investirale, iz ruku običnih građana koji bi dio trošio, dio investirao i daje u ruke uhljeba na izmišljena radna mjesta..

ja sam radije da lova ostaje građanima, udio Hrvatske u BDPu konstatno se povećava.. konstatno.. svake godine za koji postotak je veći udio države u BDPu.. država pomalo istiskuje privatni sektor i raspolaže sa sve više i više BDPa.. kako se zove taj sustav gdje država na kraju kontrolira cijelu ekonomiju? socijalizam?

2) ovo osijek ZG, zaposlenost je 0 u startu, međutim dugoročno bi bila i veća zaposlenost. osijek pošto je siromašniji grad sa lošijom infrastrukturom ali i nižim troškovima života, tih 3000 radnih mjesta u osijeku puno veću korist ima za RH, nego 3000 radnih mjesta u ZGu, koji je centraliziran sa 25% populacije države i većim troškovima života.. isto tako ZG bi ostala bolja infrastruktura pa bi puno lakše nadoknadio gubitak tih 3000 radnih mjesta, jer niža je nezaposlenost, bolja infrastruktura - pa grad nebi osjetio taj gubitak, brzo bi se ljudi zaposlili negdje drugdje, dok Osijek gdje ljudi bježe iz toga grada bi praktički osjetio ekonomski booom

slično i štednja uzrokuje pad BDPa, pa ljudi opet zagovaraju povećanje štednje, smatraju to pametnim i moralno ispravnim

deda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:
ostatak ide na račun zaduživanja iz vanka, to naravno diže BDP kratkoročno .. međutim poveća državna potrošnja dovodi do rasta uvoza(ipak većina trgovina su u stranim rukama i prodaju stranu robu, pa kada uhljebi država nove uhljebe oni trče sa njemačkom lovom u njemačke trgovine i kupuju njemačku robu - raste najviše njemačka ekonomija) a na srednji i dug rok to zaduživanje se mora vratiti i to sa kamatama, pa vraćanje novca dovodi do smanjivanja BDPa.

ako smanjenje doga dovodi do pada BDPa, onda nemojte smanjivati dug, koliko zbunjen trebaš biti da zagovaraš smanjenje duga ako znaš da će to uzrokovati pad BDPa?

povećanje duga u dugom roku će uzrokovati još veće smanjenje duga ,

Milo Yiannopoulos wrote:
1)ako država izbije iz ruku građana 10milijardi kuna, da - daje u ruke uhljeba 10milijardi kuna

kako ako država nije svoju potrošnju povećala za 10 milijardi

što će se dogoditi s BDPom, ako država ne poveća potrošnju za 10 milijardi, a porezima je ubrala 10 milijardi više?

Milo Yiannopoulos wrote:

deda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:
ostatak ide na račun zaduživanja iz vanka, to naravno diže BDP kratkoročno .. međutim poveća državna potrošnja dovodi do rasta uvoza(ipak većina trgovina su u stranim rukama i prodaju stranu robu, pa kada uhljebi država nove uhljebe oni trče sa njemačkom lovom u njemačke trgovine i kupuju njemačku robu - raste najviše njemačka ekonomija) a na srednji i dug rok to zaduživanje se mora vratiti i to sa kamatama, pa vraćanje novca dovodi do smanjivanja BDPa.

ako smanjenje doga dovodi do pada BDPa, onda nemojte smanjivati dug, koliko zbunjen trebaš biti da zagovaraš smanjenje duga ako znaš da će to uzrokovati pad BDPa?

povećanje duga u dugom roku će uzrokovati još veće smanjenje duga ,

povećanje ili smanjenje duga je politička odluka, nema nikakvog ograničenja

ako većinski izaberete luđake poput Pernara i Sinčića možete sutra odlučiti i da nećete više vraćati dugove, proglasiti bankrot

nitko ne prisiljava državu što da učini, sami birate političko vodstvo koje onda odlučuje

deda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:

deda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:
ostatak ide na račun zaduživanja iz vanka, to naravno diže BDP kratkoročno .. međutim poveća državna potrošnja dovodi do rasta uvoza(ipak većina trgovina su u stranim rukama i prodaju stranu robu, pa kada uhljebi država nove uhljebe oni trče sa njemačkom lovom u njemačke trgovine i kupuju njemačku robu - raste najviše njemačka ekonomija) a na srednji i dug rok to zaduživanje se mora vratiti i to sa kamatama, pa vraćanje novca dovodi do smanjivanja BDPa.

ako smanjenje doga dovodi do pada BDPa, onda nemojte smanjivati dug, koliko zbunjen trebaš biti da zagovaraš smanjenje duga ako znaš da će to uzrokovati pad BDPa?

povećanje duga u dugom roku će uzrokovati još veće smanjenje duga ,

povećanje ili smanjenje duga je politička odluka, nema nikakvog ograničenja

ako izaberete luđake poput Pernara i Sinčića možete sutra odlučiti i da nećete više vraćati dugove, proglasiti bankrot

nitko ne prisiljava državu što da učini, sami birate političko vodstvo koje onda odlučuje

pardon povećanje duga će u dugom roku uzrokovati smanjenje BDPa(vraćaš kamate i glavnicu, plus dug se troši na uvoznu robu itd, plus imaš više zaposlenih za državu a manje u privatnom sektoru itd)

što se tiče Pernara i Vilibora mislio sam si ti bliže njima.. i oni zagovaraju monetarnu reformu, da HNB financira državu, zar ti nisi na toj razini?

nama je najbolje bilo ovih godinu dana kada nije bilo nikakve vlade, kada je bila samo tehnička vlada, -- nije bilo rasta poreza , ekonomija je krenula uzbrdo, izvoz i turizam obrala rekorde, a isto vremeno udio javnog duga u BDPu se stabilizirao i počeo čak i padati(rastao BDP a državna potrošnja ostajala konstanta)

onda došao Plenković i Marić i krenule "reforme"(povećanje poreza i povećanje države)

deda sereš i nemaš blage veze o čemu pričaš

bdp možeš uvijek povećati tako da posudiš deset milijardi - kao što svoje privatne prihode za ovu godinu možeš povećati tako što ćeš dignut kredu kod banke i potrošit je u ovoj godini, samo to znači da ćeš idućih deset godina dok ne vratiš tu lovu imat manje.

hnb naravno nema veze s cijenom zaduženja RH jer ameri sigurno neće pitat rohatinskog s koliko kamata želimo da nam posude lovu

deda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:
1)ako država izbije iz ruku građana 10milijardi kuna, da - daje u ruke uhljeba 10milijardi kuna

kako ako država nije svoju potrošnju povećala za 10 milijardi

što će se dogoditi s BDPom, ako država ne poveća potrošnju za 10 milijardi, a porezima je ubrala 10 milijardi više?

taj dio što si naveo ima negativan utjecaj na BDP

e taj dio će se dešavati u budućnosti, kada svi dugovi dođu na naplatu.. to se dešava grčkoj.. država im ne povećava potrošnju(nego i smanjuje) a isto vremeno povećava poreze jer lovu vraća za sva ona zaduživanja zadnjih 20godina

to će i nas čekati

Milo Yiannopoulos wrote:
ja sam radije da lova ostaje građanima, udio Hrvatske u BDPu konstatno se povećava.. konstatno.. svake godine za koji postotak je veći udio države u BDPu.. država pomalo istiskuje privatni sektor i raspolaže sa sve više i više BDPa.. kako se zove taj sustav gdje država na kraju kontrolira cijelu ekonomiju? socijalizam?

onda ti digni kredit i financiraj ekonomiju, tj. privatni sektor mora stalno povećavati kreditnu zaduženost da bi rastao BDP i udio privatnog sektora u BDPu


u Irskoj koju često hvalite kao primjer kapitalizma privatni sektor ima dug u iznosu 420% BDPa, dižu kredite i troše lovu, ekonomija cvjeta

http://www.tradingeconomics.com/ireland/private-debt-to-gdp

ti ne želiš dizati kredit i ne želiš trošiti, ti želiš štedjeti, ali u isto vrijeme želiš i da država štedi, i tako se iracijonalno ponaša cijela nacija

pa ili ti nisu sve na broju, ili ne znaš zbrajati i oduzimati, nisu ti jasne najosnovnije matematičke operacije kad je u pitanju ekonomija

pilite granu na kojoj sjedite, kopate rupu sami pod sobom

a onda su vam za sve krivi masoni, reptili, uhljebi...

deda wrote:

Milo Yiannopoulos wrote:
ja sam radije da lova ostaje građanima, udio Hrvatske u BDPu konstatno se povećava.. konstatno.. svake godine za koji postotak je veći udio države u BDPu.. država pomalo istiskuje privatni sektor i raspolaže sa sve više i više BDPa.. kako se zove taj sustav gdje država na kraju kontrolira cijelu ekonomiju? socijalizam?

pa onda ti digni kredit i financiraj ekonomiju, tj. privatBDPni sektor mora stalno povećavati kreditnu zaduženost da bi rastao BDP i njegov udio u BDPu


u Irskoj koju često hvalite kao primjer kapitalizma privatni sektor ima dug u iznosu 420% BDPa, dižu kredite i troše lovu, ekonomija cvjeta

http://www.tradingeconomics.com/ireland/private-debt-to-gdp

ti ne želiš dizati kredit i trošiti, ti želiš štedjeti, ali u isto vrijeme želiš i da država štedi, i tako se iracijonalno ponaša cijela nacija

pa ili ti nisu sve na broju, ili ne znaš zbrajati i oduzimati, nisu ti jasne najosnovnije matematičke operacije kad je u pitanju ekonomija

1)dižu porez u turizmu
2)dižu porez na nekretnine
3)digli su porezno opterećenje malih firmi
4)nisu ukinuli porez na tvrtku, doprinose HKG, zamp(što je most obećava)
5)birokracija i regulacije su i dalje ogromne(evo nekome može pasti napamet voziti UBER a onda država hapsi vozače auta i diže trošarine na auta)

tko je normalan da investira pod ovakim uvjetim 1,2,3,4,5

jebe se mene šta će država raditi sa svojom lovom.. neka zapošljava i uhljebjuje - samo neka mene ostavi na miru koliko je god to moguće..

deda wrote:pilite granu na kojoj sjedite, kopate rupu sami pod sobom

a onda su vam za sve krivi masoni, reptili, uhljebi...

centar: kriva je američka vlada koju vode bogati židovi...

marcellus wrote:deda sereš i nemaš blage veze o čemu pričaš

bdp možeš uvijek povećati tako da posudiš deset milijardi - kao što svoje privatne prihode za ovu godinu možeš povećati tako što ćeš dignut kredu kod banke i potrošit je u ovoj godini, samo to znači da ćeš idućih deset godina dok ne vratiš tu lovu imat manje.

hnb naravno nema veze s cijenom zaduženja RH jer ameri sigurno neće pitat rohatinskog s koliko kamata želimo da nam posude lovu

jedini način da se poveća količina kapitala u ekonomiji je dug, amerikanci nam ne mogu dati kune, oni imaju dolare, kune dolaze iz kunskih kredita, a američki dolari dolaze i dolarskih kredita

HNB određuje kamatu na državne obveznice u kunama, RH se ne zadužuje u dolarima ako sav platni promet u državi obavlja u svojoj valuti kuni, država se zadužuje u dolarima uglavnom kad građani kupuju dolare da bi u njima štedjeli ili uvozili američku robu

Međutim, "čak ni Dragi ne može zauvek da štiti države", naveo je on dodajući da "globalni faktori mogu da poguraju naviše prinose na obveznice".
Dragi je rekao da je 2017. bremenita rizicima, pošto će se pun uticaj Bregzita i izbora Donalda Trampa za predsednika SAD tek ispoljiti.
- Povećanje kamatnih stopa moglo bi da obnovi pritisak na zemlje s visokim dugovima koje nisu uspele da konsoliduju svoje budžete - rekao je on. Taj pritisak bi mogao da se proširi na ceo region, pošto se ekonomski jaz medju zemljama povećava i strukturne reforme zastaju.
Napominjući da će se rast cena značajno ubrzati idućih meseci na bazi viših cena nafte, Dragi je naglasio da bazna inflacija u evrozoni i dalje ne ubrzava, zbog čega je ECB produžila svoj program podsticaja smanjivši istovremeni obim mesečnih kupovina aktiva na 60 milijardi evra, prenosi agencija "Blumberg".

http://www.blic.rs/vesti/svet/dragi-liderima-eu-rast-globalnih-kamata-rizik-za-evrozonu/qldcb0e

deda wrote:
jedini način da se poveća količina kapitala u ekonomiji je

poslovanje s profitom, a to nije moguće kad ti na leđima jaše državni aparat koji financira ngo-vna milijardama tuđih kuna

marcellus wrote:

deda wrote:
jedini način da se poveća količina kapitala u ekonomiji je

poslovanje s profitom, a to nije moguće kad ti na leđima jaše državni aparat koji financira ngo-vna milijardama tuđih kuna

ne misli un na kapital u smislu real value, un misli na novčanice. kad neko iskopa novi novcati dijamant, un misli da ga država moro pojti u minus u točnom iznosu za ki ga neko kupi.

marcellus wrote:

deda wrote:
jedini način da se poveća količina kapitala u ekonomiji je

poslovanje s profitom, a to nije moguće kad ti na leđima jaše državni aparat koji financira ngo-vna milijardama tuđih kuna

oko 600 milijuna kuna, tj. 0.2% BDPa