Iran prijeti osvetom SAD-u
Page 3 of 4
Page 3 of 4 • 1, 2, 3, 4
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..govinda wrote:transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?Leviathan2 wrote:isto ti dojde na iglisu jebote crnac, a webpejdz za x projekte, de ne budali, da im to ponudim samo bi mi se nasmijali,bogomdani wrote:E-bem te Neuka..imas onaj web pejdž za projekte...kax seono zove..??uglavnom predstavis svoj projekat i trazis sponzore i investitore...puno je mladih ljudi...khmmm,khmmm,uspjelo pokrenuti velike poslove tako...Leviathan2 wrote:kaka profesija kru te mazo, to mi hobi, ti loces pivu recimo, ja gustam u eksperimentiranjubogomdani wrote:
Nes ti profesijonalne deformacije....Daj pusti struju malo na miru..
vec godinu dana mi se vrti po glavi jedna ideja al nemam 50 k eura za eksperiment, transmutacija metala,
kontam mozda da prodam stan pa da probam, ionako ga ne koristim
transmutacija metala,ingliš Djud..!!! Ingliš..!!! da te razmem..
Guest- Guest
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
ma ja bih ga pitao, kurac ljudi kuze o cem se radi, nema veze, ionak cu u aprilu na onaj kraj, imam neku svadbu pa do tuzle nije daleko,govinda wrote:hajd raspitam se kod ovih mojih tuzlaka da li ga znaju a ti mi posalji u inbox sta te tacno zanima, da znam ljudima objasnitiLeviathan2 wrote:bio ja u indiji, neka zeljezara se radila, indijci neku bravariju ono, rade na zemlji, jedan varioc i 3 pomocnika samo za njega, a bravari ajme, donijeli nasi bravari nekih zeljeznih ploca i napravili jebacke stolove za radit, zove mene jedan da dojdem nest vidit, a imao sam so i vidit, indijci se popeli na stol i slazu neki okvir, a sljakeri, ala brate, njih pet opsluzivalo naseg jednog zidara, spali jadni s nogu :Dgovinda wrote:Indijac i baustela, dje to ima..nemam pojma o tom tuzlaku, sto, hoces kupit jedan?Leviathan2 wrote:ajoj, ne spominj mi arape, jebalo nanu, od 7 arapa na bausteli samo jedan radi i to samo jer se boji mene, naganjao sam ga lopatom prije 2 godine ,govinda wrote:
ma niko do njih ne spomine nikakvo njukanje pa je sad upitno ko je veci idiot al dobro..daklem, USA nema muda napasti Iran jer je Iram malo tvrdja vocka, nisu to oni Arapi koji su juce sisli sa kamila u sevrolete i linkolne..jbt, jedino crcni u USA i Arapi kupuju ta smeca od americkih auta..
ovi ostali ne rade u mojoj ekipi pa me boli klinac, a ovaj je postao i dobar majstor cak, dok drugi su jos uvijek na najnizem levelu fizikanera,
jedino gori od njih su indijci, a sunce ti zareno, a ko to pusti na ovu stranu planete,
a sevroleta ima i kod nas ko govana jebo ih ti, otkad su ameri kupili onaj deavo korejski, nego jel znas onog tuzlaka sto radi elektromobile
a inace za tuzlaka pitam jer bih ga htjeo pitat da li on pravi kontrolere za aute
_________________
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
ma i meni malo bilo cudno da irance rade nuklearke al onda sam skuzio da se oni hoce igradit dok jos nafte ima, nisu glupi ko saudi da trose na kurve i skupa auta a poslije ce da srcu pesakgovinda wrote:snoMa to sa iranskim nuklearnim elektranama je u stvari sljedece: Iranci se spremaju za trenutak kada nestane nafte, nuklearna elektrana je zapravo najjeftiniji izvor elektkricne energije, to sto zeleni seru protiv nuklearki seru jer pojma nemaju da su ih zapravno osnovali naftni lobiji u vrijeme kada su se pocele zatvarati termoelektrane i toplane na naftu a praviti nuklearke..Leviathan2 wrote:kome, iranu, koga je iran napao do sad osim sto pomazu hezbolah i hute, uredjenija su drzava od pakistana i indije koji imaju njukoveRayMabus wrote:Um čini ratnika a ne oružje ....Jemen , Sirija , protežu se morem , šire se , ovo s nuklearnim razvojem nitko nezna šta je s time .....drljavi Arapi im nisu neka prepreka .....
Ono treba im torepdirat svu mornaricu i istodobno izbombardirat ta nuklearna postrojenja i vratiti ih po tom pitanju u srednji vijek.
zasto ih iran nebi mogao imat, nikom ne prijeti osim izraelu, al i to onako da imaju svog krampusa, zas nebi ameri sjebali pakistance koji namjeravaju prodat njukove saudijskoj arabiji , a saudi jesu idioti i oni bi ih upotrijebili
_________________
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
Bolje da krene od žive jer je atomske brojeve lakše razbiti nego nadodati.bogomdani wrote:uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..govinda wrote:
transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
da, al nema veze sa alkemijom, ovo bi cisto bio eksperiment na tehnickoj razinigovinda wrote:transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?Leviathan2 wrote:isto ti dojde na iglisu jebote crnac, a webpejdz za x projekte, de ne budali, da im to ponudim samo bi mi se nasmijali,bogomdani wrote:E-bem te Neuka..imas onaj web pejdž za projekte...kax seono zove..??uglavnom predstavis svoj projekat i trazis sponzore i investitore...puno je mladih ljudi...khmmm,khmmm,uspjelo pokrenuti velike poslove tako...Leviathan2 wrote:kaka profesija kru te mazo, to mi hobi, ti loces pivu recimo, ja gustam u eksperimentiranjubogomdani wrote:
Nes ti profesijonalne deformacije....Daj pusti struju malo na miru..
vec godinu dana mi se vrti po glavi jedna ideja al nemam 50 k eura za eksperiment, transmutacija metala,
kontam mozda da prodam stan pa da probam, ionako ga ne koristim
transmutacija metala,ingliš Djud..!!! Ingliš..!!! da te razmem..
_________________
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
jebote zlato, koga to zanima, pffffbogomdani wrote:uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..govinda wrote:transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?Leviathan2 wrote:isto ti dojde na iglisu jebote crnac, a webpejdz za x projekte, de ne budali, da im to ponudim samo bi mi se nasmijali,bogomdani wrote:E-bem te Neuka..imas onaj web pejdž za projekte...kax seono zove..??uglavnom predstavis svoj projekat i trazis sponzore i investitore...puno je mladih ljudi...khmmm,khmmm,uspjelo pokrenuti velike poslove tako...Leviathan2 wrote:
kaka profesija kru te mazo, to mi hobi, ti loces pivu recimo, ja gustam u eksperimentiranju
vec godinu dana mi se vrti po glavi jedna ideja al nemam 50 k eura za eksperiment, transmutacija metala,
kontam mozda da prodam stan pa da probam, ionako ga ne koristim
transmutacija metala,ingliš Djud..!!! Ingliš..!!! da te razmem..
kreiranje novih elemenata iz vec postojecih il mjenjanje istima karakteristika
_________________
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
4 zadnja,otkrili :2 rusi,po jedan englez i američanin..skup je to sport..Leviathan2 wrote:jebote zlato, koga to zanima, pffffbogomdani wrote:uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..govinda wrote:transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?Leviathan2 wrote:isto ti dojde na iglisu jebote crnac, a webpejdz za x projekte, de ne budali, da im to ponudim samo bi mi se nasmijali,bogomdani wrote:
E-bem te Neuka..imas onaj web pejdž za projekte...kax seono zove..??uglavnom predstavis svoj projekat i trazis sponzore i investitore...puno je mladih ljudi...khmmm,khmmm,uspjelo pokrenuti velike poslove tako...
transmutacija metala,ingliš Djud..!!! Ingliš..!!! da te razmem..
kreiranje novih elemenata iz vec postojecih il mjenjanje istima karakteristika
Guest- Guest
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
Novi prirodni elementi dobili imena po Moskvi, Japanu, Tennesseeju...
Početkom 2016. godine otkrivena su četiri nova prirodna elementa koji su dobili svoje pozicije u periodnom sistemu – 113, 115, 117 i 118. Četiri elementa nedavno su dobila svoja nova i svakako zanimljiva imena.
Tenesin je stvoren u laboratoriji Oak Ridge National u državi Tennessee. Riječ je o superteškom elementu koji se ne pojavljuje u prirodi, a koji nastaje zračenjem jednoj izotopa (varijanta elementa koji nema isti broj neutrona kao 'original') drugim izotopom.
U ovom slučaju riječ je o kalciju 48 i berkeliju 249 koji u nekim slučajevima prilikom sudaranja kreiraju tenesin ili skraćeno Ts. Tenesin spada u grupu halogena kao što su hlor ili flor, ali je za razliku od svoje "braće" izuzetno nestabilan i može postojati samo djelić sekunde nakon stvaranja.
Nihonij, oganezon i moskovij su izuzetno radioaktivni. Nihonij ima neke karakteristike aluminija i prepoznaje se kao posttranzicioni metal, za oganezon se smatra da pripada plemenitim gasovima, dok moskovij također pripada posttranzicijskim metalima i ima neke osobine vodika i arsena.
Početkom 2016. godine otkrivena su četiri nova prirodna elementa koji su dobili svoje pozicije u periodnom sistemu – 113, 115, 117 i 118. Četiri elementa nedavno su dobila svoja nova i svakako zanimljiva imena.
Tenesin je stvoren u laboratoriji Oak Ridge National u državi Tennessee. Riječ je o superteškom elementu koji se ne pojavljuje u prirodi, a koji nastaje zračenjem jednoj izotopa (varijanta elementa koji nema isti broj neutrona kao 'original') drugim izotopom.
U ovom slučaju riječ je o kalciju 48 i berkeliju 249 koji u nekim slučajevima prilikom sudaranja kreiraju tenesin ili skraćeno Ts. Tenesin spada u grupu halogena kao što su hlor ili flor, ali je za razliku od svoje "braće" izuzetno nestabilan i može postojati samo djelić sekunde nakon stvaranja.
Nihonij, oganezon i moskovij su izuzetno radioaktivni. Nihonij ima neke karakteristike aluminija i prepoznaje se kao posttranzicioni metal, za oganezon se smatra da pripada plemenitim gasovima, dok moskovij također pripada posttranzicijskim metalima i ima neke osobine vodika i arsena.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
da, oni su otkrili teoretske elemente koji mogu postojat u realnom svijetu nekoliko milisekundi, jebes to, to je za intelektualce, ja sam baustelac i kod mene mora trajatbogomdani wrote:4 zadnja,otkrili :2 rusi,po jedan englez i američanin..skup je to sport..Leviathan2 wrote:jebote zlato, koga to zanima, pffffbogomdani wrote:uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..govinda wrote:transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?Leviathan2 wrote:
isto ti dojde na iglisu jebote crnac, a webpejdz za x projekte, de ne budali, da im to ponudim samo bi mi se nasmijali,
kreiranje novih elemenata iz vec postojecih il mjenjanje istima karakteristika
_________________
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
je,ako ne mos od toga napravit skelu,e-bes to...Leviathan2 wrote:da, oni su otkrili teoretske elemente koji mogu postojat u realnom svijetu nekoliko milisekundi, jebes to, to je za intelektualce, ja sam baustelac i kod mene mora trajatbogomdani wrote:4 zadnja,otkrili :2 rusi,po jedan englez i američanin..skup je to sport..Leviathan2 wrote:jebote zlato, koga to zanima, pffffbogomdani wrote:uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..govinda wrote:
transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?
kreiranje novih elemenata iz vec postojecih il mjenjanje istima karakteristika
Guest- Guest
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
pa nes tako otprilike, naime, jos davnih godina dogodio se jedan incident gdje je izlozeno zeljezo postalo nemagneticno i osjetno laganije i s jos nekim odlicnim osobinama, kako sam tad bio zaokupiran s nekim drugi mvaznijim poslom to sam jednostavno gurnuo u stranu i zaboravio, prije par godina sam se sjetio a prosle godine mi se pocela motat ideja da napravim eksperiment, samo me malo jebu financije, stvarno je roba koju bi morao narucit od nekog specijaliziranog, nema sanse da to sam napravimbogomdani wrote:je,ako ne mos od toga napravit skelu,e-bes to...Leviathan2 wrote:da, oni su otkrili teoretske elemente koji mogu postojat u realnom svijetu nekoliko milisekundi, jebes to, to je za intelektualce, ja sam baustelac i kod mene mora trajatbogomdani wrote:4 zadnja,otkrili :2 rusi,po jedan englez i američanin..skup je to sport..Leviathan2 wrote:jebote zlato, koga to zanima, pffffbogomdani wrote:
uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..
kreiranje novih elemenata iz vec postojecih il mjenjanje istima karakteristika
_________________
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
zanimljivo..vrlo..a posto su eksperimenti u pitanju,trebao bi ti preeben metalurski lab,ne mislim velik,ali sa tehnikalijama,koje nisu bas serijske izrade..vise po narudžbi..nagadjam da bi tih spomenutih 50K Ojrova,bio tek kapiljic u moru...takve stvari sisaju milijune..Leviathan2 wrote:pa nes tako otprilike, naime, jos davnih godina dogodio se jedan incident gdje je izlozeno zeljezo postalo nemagneticno i osjetno laganije i s jos nekim odlicnim osobinama, kako sam tad bio zaokupiran s nekim drugi mvaznijim poslom to sam jednostavno gurnuo u stranu i zaboravio, prije par godina sam se sjetio a prosle godine mi se pocela motat ideja da napravim eksperiment, samo me malo jebu financije, stvarno je roba koju bi morao narucit od nekog specijaliziranog, nema sanse da to sam napravimbogomdani wrote:je,ako ne mos od toga napravit skelu,e-bes to...Leviathan2 wrote:da, oni su otkrili teoretske elemente koji mogu postojat u realnom svijetu nekoliko milisekundi, jebes to, to je za intelektualce, ja sam baustelac i kod mene mora trajatbogomdani wrote:4 zadnja,otkrili :2 rusi,po jedan englez i američanin..skup je to sport..Leviathan2 wrote:
jebote zlato, koga to zanima, pffff
kreiranje novih elemenata iz vec postojecih il mjenjanje istima karakteristika
dobro,ugrubo ti mos napraviti neke eksperimente,ali ako hoces da to vidi i neku buducnost,a ne da spizdis pare za zabavu,lova na koju moras racunati je visemilijunski iznos...
Guest- Guest
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
Mangan - željezo - kobalt
Bilo šta šta imaš a mjenja se uvijek ide redom.
Bilo šta šta imaš a mjenja se uvijek ide redom.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
uopce da bi mogao "vidjeti" promjene u metalu,strukturu istog,mehanicke malformacije,trebale bi ti i rentgenske kabine,elektronski mikroskop,Penetrating test-fluoroskopija,..da vidimo...ultrasaund uredjaji za dodatne kontrole...hehehehehe,Lev,ako nes nekog Šejika umlatiti i pokrasti,zaboravi...
Guest- Guest
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
Materija je energija zarobljena u sadašnjem vremenu.
Sadašnje vrijeme je sada pa onda putovanje kroz vrijeme nije putovanje kroz sadašnje vrijeme jer je ono uvijek sada ...tzv putovanje kroz vrijeme je putovanje kroz prostor u osnovi ( prostor vremenski kontinuum ).
Dakle ključna riječ je ZAROBLJENO.
Atomski broj.
Koliko čega zarobljeno = element
Sadašnje vrijeme je sada pa onda putovanje kroz vrijeme nije putovanje kroz sadašnje vrijeme jer je ono uvijek sada ...tzv putovanje kroz vrijeme je putovanje kroz prostor u osnovi ( prostor vremenski kontinuum ).
Dakle ključna riječ je ZAROBLJENO.
Atomski broj.
Koliko čega zarobljeno = element
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
Metalna veza
Struktura elektronskih vrpci kod metala, poluvodiča i izolatora.
Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa.
Model metalne veze.
Heksagonska rešetka.
Bohrov model atoma prikazuje elektronski nivo elektrona s njegovom energijom, koja se označuje s brojem n.
Metalna veza je veza između atoma metala. Osnovna privlačna sila koja djeluje između atoma metala uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedničkog elektronskog oblaka. Svi atomi su postali pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona. Metalna veza nije usmjerena u prostoru.[1]
2 Osnove elektronske teorije metala
2.1 Gibanje slobodnih elektrona u metalu
3 Izvori
Potrebna je zanemarivo mala energija za prijelaz elektrona iz valentne u vodljivu vrpcu. Udaljenost između valentne i vodljive vrpce nije kod svih elemenata jednaka. Kod metala su valentna i vodljiva vrpca vrlo blizu, pa energetska barijera (ΔE) za prijelaz elektrona gotovo i ne postoji. Povećanjem udaljenosti među vrpcama raste energetska barijera, pa je za prijelaz elektrona potrebna veća energija.[2]
Tvari koje slabo provode električnu struju su poluvodiči (npr. silicij, germanij). Porastom temperature poneki elektron iz veze dobiva dovoljno energije za savladavanje energetske barijere i prelazi u vodljivu vrpcu. Osim o temperaturi vodljivost poluvodiča ovisi i o nazočnosti male količine drugih atoma u strukturi. Takve poluvodiče nazivamo poluvodiči sa nečistoćama. Poluvodiči imaju veliku važnost u elektronici jer se rabe za proizvodnju elektroničkih elemenata (diode, tranzistori i sl.).
Tvari kod kojih postoji velika energetska barijera između valentne i vodljive vrpce nazivamo izolatori. Izolatori ne provode elektricitet. Tipična izolatorska svojstva imaju staklo, plastika i guma.
Slobodno strujanje tzv. "delokaliziranih" elektrona "štiti" pozitivno nabijene jezgre iona od djelovanja međusobnih odbojnih elektrostatskih sila, a metalna veza nema karakter usmjerenosti. Pored toga, slobodni elektroni drže poput "ljepila" Coulombovim silama na okupu jezgre iona ispunjavajući prostor unutar kristalne rešetke metalnih iona.
Karakterističan sjaj metala posljedica je međudjelovanja delokaliziranih elektrona s upadnim svjetlom. Kovkost metala proizlazi iz neusmjerenosti metalne veze, što znači da se ona može lako raskidati na jednom i stvarati na drugom mjestu. Metali tvore gusto pakirane kristalne strukture zbog simetričnosti pozitivnih jezgri iona i težnji za što stabilnijim energetskim stanjem. Energije veze i temperature taljenja za pojedine metale mogu jako razlikovati. Tako je npr. energija veze za živu 68 kJ/mol, a za volfram 850 kJ/mol, dok odgovarajuće temperature taljenja iznose -39 i 3410 ºC.
Koncem 19. stoljeća Drude i Lorentz smatraju da električna vodljivost metala ovisi o prisutnosti slobodnih elektrona koji se kreću cijelom njihovom unutrašnjošću. Njihova se zamisao, u bitnom, kasnije pokazala kao ispravna. Znamo, međutim, da elektroni mogu napustiti površinu metala samo pri visokim temperaturama, reda tisuću i više stupnjeva Kelvina, putem svojevrsnog “isparavanja”. To je bit elektronske emisije iz zagrijanih tijela. Slobodni elektroni su dakle vezani za ukupnost atoma u metalu, a ne za pojedinačne atome. Drugim riječima elektroni unutar metala zajednički su jezgrama (pozitivnim ionima) na sličan način kao u molekuli vodika. Ali za razliku od ovog primjera, u kojem su samo dvije jezgre i dva elektrona, metal (kapljevit ili čvrst) sadrži ogroman broj jezgara (ili točnije pozitivnih iona) i n puta veći broj valentnih elektrona (n = valencija, odn. nabojni broj ), koji se tijekom kondenzacije para metala oslobode i “neometano” kreću u prostornim granicama metala.
Električna vodljivost metala kao posljedica oslobađanja valentnih elektrona i metalna veza, koju osiguravaju ti isti slobodni elektroni, dvije su strane medalje.
Kod pojedinačnih atoma, općenito gledajući, vezivanje elektrona na kationski ostatak tim je labavije, što je manji broj elektrona u vanjskoj ljusci. Ako je u vanjskoj ljusci samo jedan elektron, kao kod litija (natrija itd.), njega privlači pozitivni ostatak atoma jednak jedinici. Privlačna sila je u tom slučaju malena. Ako su u vanjskoj ljusci dva elektrona (berilij, magnezij itd.) pozitivni ioni imaju dvostruki naboj. Svaki od elektrona tada privlači jezgri dvostruko veća sila od one koja privlači jedini elektron u jednovalentnom atomu (pod valencijom se ovdje i dalje podrazumijeva nabojni broj). U trovalentnom atomu (aluminij itd.) su tri vanjska elektrona, pa je naboj kationskog ostatka tada tri puta veći nego u jednovalentnom atomu. Prirodno je dakle, da se s povećanjem broja elektrona (uz istovremeno povećanje naboja pozitivnog iona) privlačna sila “jezgre” prema elektronima povećava i polumjer orbitale smanjuje, što uzrokuje povećanje čvrstoće veze.
Tipični metal je jednovalentan. Njegov atom sadrži samo jedan elektron u vanjskoj ljusci. S porastom broja elektrona u vanjskoj ljusci povećava se i čvrstoća veze elektrona s “jezgrom". Uslijed približavanja atoma otežavaju se uvjeti za oslobađanje elektrona, jer se promjeri vanjskih elektronskih ljuski smanjuju. Slikovito rečeno, metal se sastoji od pozitivnih iona koji “plivaju” u negativno nabijenoj kapljevini (“plinu”) slobodnih elektrona. Taj “elektronski plin” ne popunjava samo prostore između atoma, već djelomično prodire i unutar samih atoma. To temeljno načelo u znatnoj mjeri određuje i kristalnu građu čvrstog metala. Međusobno privlačenje pozitivnih iona posredstvom “elektronskog plina” ekvivalentno je vanjskom tlaku. U takvim uvjetima najpogodniji je kompaktan raspored atoma kubični plošno-centrirani ili heksagonski.
Elektroni u metalu ne miruju, već se gibaju po kvantnim zakonitostima prelazeći s atoma na atom. Brzina tog gibanja nije ni u kakvoj vezi s temperaturom, jer se ono zbiva i na temperaturi apsolutne nule, gdje prestaju sva druga termička gibanja. U odsutnosti vanjskog električnog polja, elektroni se gibaju nasumce poput čestica kod toplinskog gibanja (Brownovo gibanje), što je ujedno i jedina sličnost tih dvaju gibanja. Brzina čestica kod toplinskog gibanja ovisi o temperaturi, dok brzina gibanja slobodnih elektrona u metalu nema ničeg zajedničkog s temperaturom; to se očituje time da toplinsko gibanje prestaje pri temperaturi apsolutne nule, dok se gibanje slobodnih elektrona ne zaustavlja, kao što se ne može zaustaviti ni gibanje elektrona u individualnom atomu ili molekuli.
Kinetička energija elektrona u metalu je oko sto puta veća od kinetičke energije molekula običnog plina (npr. kisika, dušika itd.) kod iste temperature. Jasno je, da uz takve odnose temperatura ne može bitno utjecati na kinetičku energiju gibanja elektrona. Ovisnost energije gibanja elektrona o temperature počinje se očitovati tek negdje pri temperaturama sto puta višim od sobne.
Struktura elektronskih vrpci kod metala, poluvodiča i izolatora.
Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa.
Model metalne veze.
Heksagonska rešetka.
Bohrov model atoma prikazuje elektronski nivo elektrona s njegovom energijom, koja se označuje s brojem n.
Metalna veza je veza između atoma metala. Osnovna privlačna sila koja djeluje između atoma metala uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedničkog elektronskog oblaka. Svi atomi su postali pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona. Metalna veza nije usmjerena u prostoru.[1]
Sadržaj
- 1 Teorija elektronskih vrpci
- 1.1 Električna vodljivost i ostala svojstva metala
Teorija elektronskih vrpci
Preklapanjem orbitala metalnih iona koji se nalaze međusobno vrlo blizu nastaju molekulske orbitale koje nazivamo vrpce ili zone. Razlikuje se valentna i vodljiva vrpca. U valentnoj vrpci nalaze se valentni elektroni. Valentna vrpca sadrži energetske nivoe koji su popunjeni elektronima. Iznad nje se prostire vrpca bez elektrona – vodljiva vrpca. Vodljiva vrpca sadrži prazne energijske nivoe. Oni omogućuju elektronima da pod utjecajem vanjskog električnog polja poprime veći sadržaj energije i da putuju kroz kristal, pa metal provodi električnu struju. U metalima su valentna i vodljiva vrpca tako blizu (preklapaju se) da elektroni bez zapreke prelaze iz jedne u drugu.Potrebna je zanemarivo mala energija za prijelaz elektrona iz valentne u vodljivu vrpcu. Udaljenost između valentne i vodljive vrpce nije kod svih elemenata jednaka. Kod metala su valentna i vodljiva vrpca vrlo blizu, pa energetska barijera (ΔE) za prijelaz elektrona gotovo i ne postoji. Povećanjem udaljenosti među vrpcama raste energetska barijera, pa je za prijelaz elektrona potrebna veća energija.[2]
Tvari koje slabo provode električnu struju su poluvodiči (npr. silicij, germanij). Porastom temperature poneki elektron iz veze dobiva dovoljno energije za savladavanje energetske barijere i prelazi u vodljivu vrpcu. Osim o temperaturi vodljivost poluvodiča ovisi i o nazočnosti male količine drugih atoma u strukturi. Takve poluvodiče nazivamo poluvodiči sa nečistoćama. Poluvodiči imaju veliku važnost u elektronici jer se rabe za proizvodnju elektroničkih elemenata (diode, tranzistori i sl.).
Tvari kod kojih postoji velika energetska barijera između valentne i vodljive vrpce nazivamo izolatori. Izolatori ne provode elektricitet. Tipična izolatorska svojstva imaju staklo, plastika i guma.
Električna vodljivost i ostala svojstva metala
Metalna svojstva (sposobnost reflektiranja svjetlosti, dobra električna i toplinska vodljivost, sposobnost plastičnog oblikovanja, a katkad i feromagnetizam) potječu od metalne veze, s pozitivnim metalnim ionima između kojih se slobodno gibaju valentni elektroni i stvaraju elektronski oblak. Ako se električni napon dovede krajevima metalne žice, slobodni valentni elektroni se počnu gibati u određenom smjeru brzinom od oko 0,0001 m/s, i time nastaje tok električne struje. Električna vodljivost je dana s dvije veličine: gustoćom slobodnih elektrona i njihovom pokretljivošću.[3]Slobodno strujanje tzv. "delokaliziranih" elektrona "štiti" pozitivno nabijene jezgre iona od djelovanja međusobnih odbojnih elektrostatskih sila, a metalna veza nema karakter usmjerenosti. Pored toga, slobodni elektroni drže poput "ljepila" Coulombovim silama na okupu jezgre iona ispunjavajući prostor unutar kristalne rešetke metalnih iona.
Karakterističan sjaj metala posljedica je međudjelovanja delokaliziranih elektrona s upadnim svjetlom. Kovkost metala proizlazi iz neusmjerenosti metalne veze, što znači da se ona može lako raskidati na jednom i stvarati na drugom mjestu. Metali tvore gusto pakirane kristalne strukture zbog simetričnosti pozitivnih jezgri iona i težnji za što stabilnijim energetskim stanjem. Energije veze i temperature taljenja za pojedine metale mogu jako razlikovati. Tako je npr. energija veze za živu 68 kJ/mol, a za volfram 850 kJ/mol, dok odgovarajuće temperature taljenja iznose -39 i 3410 ºC.
Osnove elektronske teorije metala
Za temperature koje nisu preniske vrijedi Franz – Wiedemannov zakon (1853.), koji ukazuje na povezanost električne i toplinske vodljivosti kod metala, što znači da nosioci električnog naboja (elektroni) uzrokuju i prijenos topline. Iz temperaturne ovisnosti električne vodljivosti slijedi da ioni rešetke ne mogu biti nosioci naboja u smislu njegovog prijenosa. Ostaju samo lako pokretljivi elektroni, koji utječu i na mnoga druga svojstva metala (npr. na Peltierov i Hallov efekt, termopotencijal itd.). Vodljivi elektroni utječu i na optička svojstva metala kao što su sjaj i indeks loma.[4]Koncem 19. stoljeća Drude i Lorentz smatraju da električna vodljivost metala ovisi o prisutnosti slobodnih elektrona koji se kreću cijelom njihovom unutrašnjošću. Njihova se zamisao, u bitnom, kasnije pokazala kao ispravna. Znamo, međutim, da elektroni mogu napustiti površinu metala samo pri visokim temperaturama, reda tisuću i više stupnjeva Kelvina, putem svojevrsnog “isparavanja”. To je bit elektronske emisije iz zagrijanih tijela. Slobodni elektroni su dakle vezani za ukupnost atoma u metalu, a ne za pojedinačne atome. Drugim riječima elektroni unutar metala zajednički su jezgrama (pozitivnim ionima) na sličan način kao u molekuli vodika. Ali za razliku od ovog primjera, u kojem su samo dvije jezgre i dva elektrona, metal (kapljevit ili čvrst) sadrži ogroman broj jezgara (ili točnije pozitivnih iona) i n puta veći broj valentnih elektrona (n = valencija, odn. nabojni broj ), koji se tijekom kondenzacije para metala oslobode i “neometano” kreću u prostornim granicama metala.
Gibanje slobodnih elektrona u metalu
S gledišta elektronske teorije metala metalno tijelo, čvrsto ili kapljevito, sastoji se od pozitivnih iona "uronjenih" u sredinu slobodnih elektrona tzv. “elektronski plin”. Slobodni elektroni struje između pozitivnih iona, koji su nastali oslobađanjem valentnih elektrona, prema određenim zakonitostima. Oni također međusobno privlače i povezuju pozitivne ione zbog djelovanja Coulombovih sila.[5]Električna vodljivost metala kao posljedica oslobađanja valentnih elektrona i metalna veza, koju osiguravaju ti isti slobodni elektroni, dvije su strane medalje.
Kod pojedinačnih atoma, općenito gledajući, vezivanje elektrona na kationski ostatak tim je labavije, što je manji broj elektrona u vanjskoj ljusci. Ako je u vanjskoj ljusci samo jedan elektron, kao kod litija (natrija itd.), njega privlači pozitivni ostatak atoma jednak jedinici. Privlačna sila je u tom slučaju malena. Ako su u vanjskoj ljusci dva elektrona (berilij, magnezij itd.) pozitivni ioni imaju dvostruki naboj. Svaki od elektrona tada privlači jezgri dvostruko veća sila od one koja privlači jedini elektron u jednovalentnom atomu (pod valencijom se ovdje i dalje podrazumijeva nabojni broj). U trovalentnom atomu (aluminij itd.) su tri vanjska elektrona, pa je naboj kationskog ostatka tada tri puta veći nego u jednovalentnom atomu. Prirodno je dakle, da se s povećanjem broja elektrona (uz istovremeno povećanje naboja pozitivnog iona) privlačna sila “jezgre” prema elektronima povećava i polumjer orbitale smanjuje, što uzrokuje povećanje čvrstoće veze.
Tipični metal je jednovalentan. Njegov atom sadrži samo jedan elektron u vanjskoj ljusci. S porastom broja elektrona u vanjskoj ljusci povećava se i čvrstoća veze elektrona s “jezgrom". Uslijed približavanja atoma otežavaju se uvjeti za oslobađanje elektrona, jer se promjeri vanjskih elektronskih ljuski smanjuju. Slikovito rečeno, metal se sastoji od pozitivnih iona koji “plivaju” u negativno nabijenoj kapljevini (“plinu”) slobodnih elektrona. Taj “elektronski plin” ne popunjava samo prostore između atoma, već djelomično prodire i unutar samih atoma. To temeljno načelo u znatnoj mjeri određuje i kristalnu građu čvrstog metala. Međusobno privlačenje pozitivnih iona posredstvom “elektronskog plina” ekvivalentno je vanjskom tlaku. U takvim uvjetima najpogodniji je kompaktan raspored atoma kubični plošno-centrirani ili heksagonski.
Elektroni u metalu ne miruju, već se gibaju po kvantnim zakonitostima prelazeći s atoma na atom. Brzina tog gibanja nije ni u kakvoj vezi s temperaturom, jer se ono zbiva i na temperaturi apsolutne nule, gdje prestaju sva druga termička gibanja. U odsutnosti vanjskog električnog polja, elektroni se gibaju nasumce poput čestica kod toplinskog gibanja (Brownovo gibanje), što je ujedno i jedina sličnost tih dvaju gibanja. Brzina čestica kod toplinskog gibanja ovisi o temperaturi, dok brzina gibanja slobodnih elektrona u metalu nema ničeg zajedničkog s temperaturom; to se očituje time da toplinsko gibanje prestaje pri temperaturi apsolutne nule, dok se gibanje slobodnih elektrona ne zaustavlja, kao što se ne može zaustaviti ni gibanje elektrona u individualnom atomu ili molekuli.
Kinetička energija elektrona u metalu je oko sto puta veća od kinetičke energije molekula običnog plina (npr. kisika, dušika itd.) kod iste temperature. Jasno je, da uz takve odnose temperatura ne može bitno utjecati na kinetičku energiju gibanja elektrona. Ovisnost energije gibanja elektrona o temperature počinje se očitovati tek negdje pri temperaturama sto puta višim od sobne.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
Bauštelac ili ne krivo korištenje riječi ce ti potrošit vrijeme i novac.Leviathan2 wrote:da, oni su otkrili teoretske elemente koji mogu postojat u realnom svijetu nekoliko milisekundi, jebes to, to je za intelektualce, ja sam baustelac i kod mene mora trajatbogomdani wrote:4 zadnja,otkrili :2 rusi,po jedan englez i američanin..skup je to sport..Leviathan2 wrote:jebote zlato, koga to zanima, pffffbogomdani wrote:uffff.nas Lev bi da pretvara zeljezo u zlato..govinda wrote:
transmutacija metala, zar se to nije zvalo alkemija nekad?
kreiranje novih elemenata iz vec postojecih il mjenjanje istima karakteristika
TRANSMUTACIJA METALNIH KOVINA.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kovine
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
E-bote,jos ce ispasti da si neki qrc-magistar atomske fizike, Longi...
Guest- Guest
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
Nisam al znam tko je ....taj mi šapce na uho.bogomdani wrote:E-bote,jos ce ispasti da si neki qrc-magistar atomske fizike, Longi...
Roger Bacon (Ilchester, Somerset, o. 1214. - Oxford, 11. lipnja 1294.), engleski franjevac, učenjak, teolog i filozof koji je sažeo svoja rana proučavanja na magiju i alkemiju. Zvan doctor mirabilis.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Iran prijeti osvetom SAD-u
One of the best known Ascended Masters is the Master Saint Germain, who recently was the guardian of the Violet Flame, a distinction that was inherited from the sublime Kwannon until Johnakan Ur-El, the twin soul of the Master Jesus was elected as the new director of the Seventh Ray.
The Violet Flame represents the ceremonial order and ritual magic. It is said that the flame has the power to transmute karma, and it’s also known as the Transmutation flame; however, it was revealed in one occasion that: "Karma is a lesson that must be learned and it cannot be transmuted or healed otherwise where would it be the lesson?"
The Master Saint Germain had several past incarnations as: Hiram Abiff, Lazarus, St Alban, Francis Bacon, Roger Bacon, Christian Rosenkreutz and Count Saint Germain, son of Prince Rakoczy of Transylvania. His virtue is the ritual and ceremonial magic.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Page 3 of 4 • 1, 2, 3, 4
Similar topics
» Iran prijeti Americi: gađat ćemo vaše nosače
» Iran prijeti zatvaranjem Mediterana zbog Pojasa Gaze
» ''VELIKO UMIRANJE PRIJETI LI KATAKLIZMA I NAMA? Najmasovnije izumiranje života dogodilo se zbog fenomena koji nam prijeti i danas''
» LJUBAVNIK MONSTRUMA IZ ORLANDA: 'Ovo nema veze s terorizmom već s osvetom!'
» U njihovoj kulturi potreba za osvetom je jača od svega: Indonežani iskasapili 300 krokodila, čekićima i toljagama im lomili glave
» Iran prijeti zatvaranjem Mediterana zbog Pojasa Gaze
» ''VELIKO UMIRANJE PRIJETI LI KATAKLIZMA I NAMA? Najmasovnije izumiranje života dogodilo se zbog fenomena koji nam prijeti i danas''
» LJUBAVNIK MONSTRUMA IZ ORLANDA: 'Ovo nema veze s terorizmom već s osvetom!'
» U njihovoj kulturi potreba za osvetom je jača od svega: Indonežani iskasapili 300 krokodila, čekićima i toljagama im lomili glave
Page 3 of 4
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum