Slovenci su ljuti zbog Savudrijske vale, BiH zbog Pelješkog mosta, Mađari zbog INE, a Srbi se i danas ne mogu dogovoriti zbog čega nas najviše mrze

v_vlado wrote:ustvari trebala bi anketa ,mislim da ipak više mrze albance,šiptare,muslimane....

pizzon wrote:

v_vlado wrote:ustvari trebala bi anketa ,mislim da ipak više mrze albance,šiptare,muslimane....

ma ne, mi samo osecamo nedostatak ljubavi. osecamo da nam je ljubav u zoni minusa, kao asocijacija na spomenute.

v_vlado wrote:Đe si tre bogamu,pizdo stara,jel još hoćeš da me mlatiš???

Antif_No1 wrote:Kako to da se Srbi ne mogu dogovoriti zbog čega nas najviše mrze ? pa imaju oni jedan jako dobar razlog za što bi nas najviše trebali mrziti,zapravo preciznije rečeno 750 000 razloga za razlog koji bi bio od primarnog značaja....750 000 nedužne srpske nejači poubijane u Jasenovcu.

zgdosada wrote:

Antif_No1 wrote:Kako to da se Srbi ne mogu dogovoriti zbog čega nas najviše mrze ? pa imaju oni jedan jako dobar razlog za što bi nas najviše trebali mrziti,zapravo preciznije rečeno 750 000 razloga za razlog koji bi bio od primarnog značaja....750 000 nedužne srpske nejači poubijane u Jasenovcu.

Ti si kreten. Kratko i jasno rečeno kreten koji ništa ne zna. 

Broj Srba umorenih u Koncentracijskom logoru Jasenovac Žerjavić procjenjuje, na temelju izvora, između 45.000 i 52.000. Oko 20.000 Srba iz Srijema, Bosne, Banije, Korduna i Like odvedeno je u nacistički logor Sajmište kraj Beograda i tamo likvidirano (str. 72). Izgleda neobično, s obzirom na značenje koje je Jasenovac imao kao simbol pogroma i genocida (i u Srbiji ima i danas) da je od Srba, koji su bili žrtve fašističkog terora na području NDH, manje od jedne četvrtine ubijeno u tom logoru. On naravno jest najveće pojedinačno gubilište (ukupni broj ubijenih, računajući Židove, Rome, Hrvate i ostale, Žerjavić procjenjuje na 83.000, a po Muzeju žrtava genocida iz Beograda oko 80.000), ali to je samo manji dio zločina koji su počinjeni. »Potpuno je nelogično usredotočiti sva nastojanja da se dokaže kako je najveći broj morao biti ubijen upravo u Jasenovcu kad se nesumnjivo zna da su ljudi za ratnih vihora nalazili smrt na raznim mjestima i na razne načine. Zato treba promatrati ukupan broj ubijenih za sve stanovnike neke zemlje, pa i za Srbe u tzv. NDH:« (Žerjavić, str. 73)
Kočović drugim metodama dolazi do broja od 70.000 ukupno umorenih u Jasenovcu (iako za ukupni broj srpskih žrtava daje veći broj nego Žerjavić). Poimenični spisak žrtava načinjen 1964. navodi 59.589 žrtava u Jasenovcu i Staroj Gradiški (jedinstveni logorski sustav). Spisak koji je tiskan u Beogradu 1997. navodi 78.000, a danas se za spisak koji vodi Muzej holokausta u Beogradu navodi da sadrži 80.022 imena poginulih, od čega 52.000 Srba. Pregledom svih raspoloživih izvještaja o broju žrtava fašističkog terora među Srbima na području NDH, Žerjavić dolazi do približnog broja od oko 48.500.
Nigdje nema prostora za pretpostavku o mnogo većem stvarnom broju ubijenih, osim ako se pretpostavi da je znatan dio od onih oko 170.000 žrtava fašističkog terora, za koje izvori navode da su ubijeni drugdje (prilikom "čišćenja" terena, u jamama, drugim logorima itd.) zapravo ubijen u Jasenovcu; nema nikakvog razloga za takvu pretpostavku.
Ako bismo ipak insistirali na brojci od 700.000 Srba ubijenih u Jasenovcu, tj. za oko 650.000 ili 14 puta veći od onog koji daju ne samo Žerjavić, nego i Muzej holokausta, uz uvažavanje spomenutog broja drugih poginulih Srba, to bi značilo da očekivani broj Srba na području NDH u 1948. godini nije 2.300.000, nego za odgovarajući broj veći, tj. 2.950.000. S obzirom da ih je 1931. bilo 1.790.000, to je povećanje od 64,8% u 17 godina, odnosno 3,0% godišnje. Broj daleko od svake realnosti, i u suprotnosti s poznatim podacima o broju rođenih i umrlih 1931.-1939. i 1947.-1948. A naravno stvarno bi stopa u predratnom razdoblju morala biti znatno veća, jer vrlo velik broj ubijenih znači naravno i znatno smanjivanje broja rođene djece, što smanjuje stopu.