Re: Turska blokirala pristup Wikileaksu

by abraham 20/7/2016, 17:14

Crnogorci koliko se sjecam.

by abraham 20/7/2016, 17:16

Selo je zanimljivost po starinskoj crnogorskoj zajednici, jedinoj takve vrste u Hrvatskoj.

Isti su dobili pravo naseljavanja u Peroj kao nagradu za sudjelovanje u ratu na mletačkoj strani, a radi sprječavanja osvete turskih vlastiju nad tamošnjim Crnogorcima.
Tako su 21. srpnja 1657. Mlečani dopustili naseljavanje skupini 77 crnogorskih obitelji iz Crmnice na svoj teritorij, u selo Peroj.

by Guest 20/7/2016, 17:20

jastreb wrote:
Usne Stjepana Gnječa wrote:
Eva wrote:Kaj nisi u turskom jak? Mera ketme, igunar, teškreder, bujrum...

Nemam pojma turski u Istri turaka nije bilo. Jidiš sam znao pa zaboravio nitko više ne priča svi pomrli.
Bilo ih je,ali su se automatski morali pokrstiti.

Bilo je ondje i masa Srba,ali su opstali tek oni u Peroju,i to zato što su uvijek imali popa.

Ako je koji turčin ostao u Istri taj je bio mrtav.

PROVALE TURAKA - Turskim prodorom na Balkan dolazi do velikih migracija stanovnika, koji iz osvojenih područja bježe i traže zaštitu u austrijskim i mletačkim zemljama. Turci su između 1470. i 1499. godine devet puta provalili u Istru. U tim je prodorima stradao osobito nezaštićeni dio Istre, izvan gradskih zidina, posebno mjesta na Ćićariji, zatim Roč, Hum, Draguća Posljednji su put Turci provalili u Istru 1511. godine, kada je znatno stradala Pazinska grofovija.

Uz provale Turaka, druga pošast koja je uništavala Istru bila je kuga, koja je harala od 13. do 17. stoljeća - u 14. st. 12 puta, u 15. st. 14 puta i u 16. st. 16 puta. Velike epidemije kuge gotovo su desetkovale stanovništvo Istre, te su opustjeli čitavi krajevi.

Provale Turaka, rat između Venecije i Austrije, 1508. do 1523. godine, te Uskočki rat od 1615. do 1618. donose u Istri daljnje razaranja. Stradala je gotovo čitava Istra. Potkraj tog razdoblja ( g. 1649 ) Venecija je izvršila popis stanovništva, prema kojemu je Istra imala 51 692 stanovnika, od toga mletački dio 49 332, a Pazinska grofovija samo 2 360 stanovnika.

Na opustjela su područja i Venecija i Pazinska grofovija nastojale privući nove stanovnike. Venecija je kolonistima iz okolice Padove, Trevisa, Furlanije i Karnije nastojala naseliti opustjelu Puljštinu.

Najbrojnije je, međutim, bilo naseljavanje stanovništva, koje se bježeći pred Turcima sklanjalo na mletačko područje u Dalmaciji i otuda se prebacivalo u Istru. Novi su stanovnici bili Crnogorci, Arbanasi i Rumunji. Vremenom su se Arbanasi pohrvatili, dok su Crnogorci sačuvali svoju vjeru jedino u Peroju. Rumunji su svoj materinji jezik sačuvali samo u Sušnjevici i Žejanama.

U Pazinskoj je grofoviji bila slična potreba za novim doseljenicima, pa je car Ferdinand I 1532. godine naredio posebnim povjerenicima da na opustjele zemlje nasele bosanske prebjege i uskoke.

Porazom Turaka pod Bečom, 1683. godine, prestaje seljenje pred Turcima, pa se tim događajem i završava kolonizacija Istre.

by Sponsored content