Sultan Erdogan dolazi u zagrebački HNK

Ero wrote:ZAVNOH i AVNOJ su srušili jedinu džamiju u Zagrebu. 
Šta ti je humanizam i tolerancija...

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Ero wrote:ZAVNOH i AVNOJ su srušili jedinu džamiju u Zagrebu. 
Šta ti je humanizam i tolerancija...

Zašto lažeš?


Dom likovnih umjetnosti 1933. – 1941.

1933. – Hrvatsko društvo umjetnika „Strossmayer“ ostvaruje sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Osloboditelju u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra. Kako je za izradu spomenika bio predviđen Ivan Meštrović, tako je njemu povjerena izrada idejne skice Doma. Detaljne arhitektonske planove, prema Meštrovićevoj idejnoj skici, rade arhitekti H. Bilinić i L. Horvat.
1934. – U kolovozu počinje gradnja Doma. Pripreme i gradnju vodi I. Meštrović uz suranju slikara J. Kljakovića te arhitekata H. Bilinića, L. Horvata, D. Iblera, I. Zemljaka, N. Molnara, L. Kalde i Z. Kavurića.

Džamija 1941. – 1945.

1941. – Na glavnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog društva umjetnosti „Strossmayer“ 22. svibnja zaklada je preimenovana u „Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu. U srpnju poglavnik NDH Ante Pavelić donosi odluku da se Dom likovnih umjetnika u Zagrebu pretvori u džamiju. Hrvatsko društvo umjetnosti „Strossmayer“ iseljeno je iz Doma 20. kolovoza. Oko Doma se grade tri minareta i prilazni prostor sa stubama, klupama te okrugla fontana sa vodoskokom prema projektu arhitekta S. Planića, a unutrašnjost se prilagođuje novoj namjeni prema projektu arhitekta Z. Požgaja.
1944. – Svečano otvorenje džamije 18. srpnja.

Muzej revolucije 1945. – 1990.

1948. – U Domu se 21. studenog otvara Četvrta izložba Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske.
1949. – Srušeni minareti. U Dom se useljava Muzej narodnog oslobođenja.
1951. – Počeli radovi na adaptaciji Doma za potrebe Muzeja prema projektu arhitekta V. Richtera. U središnjoj dvorani dodane su dvije galerije i stubište te je potpuno dokinuta izvorna dnevna rasvjeta prekrivanjem kupole.
1955. – Svečano otvorenje stalnog postava Muzeja narodne revolucije 15. Svibnja.
1962. – Otvoren drugi stalni postav Muzeja revolucije naroda Hrvatske. U unutrašnjosti izvedene neznatne arhitektonske preinake prema projektu arhitekta A. Mutnjakovića.

http://www.hdlu.hr/mestrovicev-paviljon/povijest-zgrade/#

• Abas Arslanagić (Derventa, BiH, 2. rujna 1944.) je nekadašnji rukometni vratar, trener, profesor tjelesne kulture i športski novinar.
  
• Abdurrahman Adil Čokić (Brčko, 1888. - Tuzla, 1954.), hrvatski vjerski pisac i muftija.
  
• Abdurezak Hivzi Bjelevac (Hifzo Bjelovac) (Mostar, 8. lipnja 1886. - Zagreb, 25. veljače 1972.), hrvatski i bosanskohercegovački književnik, publicist, prevoditelj i novinar.
  
• Ademaga Mešić (Tešanj, BiH, 25. ožujka 1868. - zatvorska bolnica u Popovači, 5. srpnja 1945.), bio je hrvatski političar.
  
• Ahmed-paša Hercegović često i Mahmud-paša Hırvat, rođen kao Stjepan Hercegović (oko 1459. - oko 1517.), bio je vezir Osmanskog Carstva nekoliko puta.
  
• Akif Handžić (Sarajevo, 1912. - 1945.) bio je pukovnik-muftija u Ustaškoj vojnici.
  
• Alen Halilović (Dubrovnik, 18. lipnja 1996.), hrvatski je nogometaš.
  
• Alija Šiljak (Goražde, 1947.), član HSP-a i HOS-a i glavni koordinator za obranu istočne Bosne.
  
• Alija Šuljak (Trebinje, 10. listopada 1901. - Istanbul, 18. listopada 1992.), bio je dužnosnik NDH i stručnjak za zadrugarstvo.
  
• Asaf Duraković (Stolac, BiH, 16. svibnja 1940.), je hrvatski, kanadski i američki biomedicinski fizičar i hrvatski pjesnik i esejist rodom iz BiH, derviš halvetijevskog reda, šeih sufia.
  
• Asim Ugljen (Zagreb, 30. siječnja 1983.), hrvatski glumac.
  
• Dilaver-paša Hrvat je bio visoki dužnosnik na osmanskom dvoru, hrvatskog podrijetla. Bio je veliki vezir od 17. rujna 1621. do 19. svibnja 1622. godine.
  
• Djawhar ben Abd Allah Al-Saqlabi (Cavtat, Konavle, Kraljevina Hrvatska, 911. – ?, 992.), bio je osnivač Kaira i Al-Azhera.
  
• Džafer Kulenović (Džaferbeg Kulenović) (Rajnovci pokraj Kulen Vakufa, 17. veljače 1891. - Damask, 3. listopada 1956.), bio je hrvatski političar i pravnik.
  
• Đelo Jusić (Dubrovnik, 26. siječnja 1939.), hrvatski je skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent.
  
• Elvira Abdić-Jelenović (Karlovac, 7. rujna 1967.) je hrvatska političarka u Domu naroda PFBiH od siječnja 2007.
  
• Fehim Spaho (Sarajevo, 13. veljače 1877. - Sarajevo, 14. veljače 1942.), reis-ul-ulema ↓1 bosanskih muslimana od 1938. do 1942., u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske.
  
• Franjo (Mehmed) Filipović, zagrebački kanonik i četovođa ("Delipop"), prešao na islam 1574.
  
• Hakija Hadžić (Bileća, 1. siječnja 1883. - Damask, 1. siječnja 1953.) je bio hrvatski političar, publicist, diplomat, kulturni i politički djelatnik iz BiH.
  
• Hasan Šuljak (Trebinje, 28. veljače 1917.), hrvatski i egipatski novinar, dužnosnik NDH i sirijski diplomat.
  
• Hilmija Bešlagić (Banja Luka, 12. srpnja 1899. - Buenos Aires, 1. prosinca 1977.) hrvatski političar, gradjevinski inženjer, veliki župan velike župe Pliva i Rama i ministar NDH.
  
• Ibrahim Pirić-Pjanić (Soko kraj Gračanice 1896. - München 1977.), ustaški pukovnik, zapovjednik XXV. ustaške bojne i pripadnik hrvatske emigracije.
  
• Ibrica Jusić (Dubrovnik, 15. prosinca 1944.), hrvatski glazbenik.
  
• Irfan Smajlagić (rođen 16. listopada 1960. u Banjoj Luci) hrvatski rukometaš i rukometni trener.
  
• Junuz Ajanović (Žepče, 5. listopada 1890. - Zagreb, srpnja 1945.), general oružanih snaga NDH.
  
• Mahmut-paša Hrvat (Adni Mahmud-paša Anđelović)
  
• Maida Arslanagić (Zagreb, 20. travnja 1984.), hrvatska rukometašica
  
• Mehmed Alajbegović (Bihać 7. svibnja 1906. – Zagreb 7. lipnja 1947.) bio je hrvatski političar, diplomat i pravnik.
  
• Mehmed Ali Ćerimović (Ljubuški, 1872. - Sarajevo, 1943.), hrvatski vjerski pisac, sudac i književnik iz BiH.
  
• Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 17. listopada 1917. - Sarajevo, 14. srpnja 1971.), pjesnik.
  
• Meho Mehičić (Mehmed) (Bosanski Petrovac, 1904. - Salzburg, 17. listopada 1967.), odvjetnik, političar i ministar NDH.
  
• Memi-paša Hrvat
  
• Mirsad Bakšić (Trebinje, BiH, 9. kolovoza 1936. - Zagreb, 6. srpnja 2012.) bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.
  
• Mirza Džomba (Rijeka, 28. veljače 1977.) je bivši hrvatski rukometni reprezentativac.
  
• Muhamed Hromić (Sarajevo, 6. listopada 1893. - Beograd, 24. rujna 1945.), general za vrijeme NDH.
  
• Nahid Kulenović (Brčko, BiH, 5. srpnja 1929. - München, 30. lipnja 1969.), bio je hrvatski političar, novinar i publicist.
  
• Nijaz Batlak Daidža (pseudonim: Mate Šarlija; Zvekovica pored Cavtata, 15. ožujka 1929. - Zagreb, 31. siječnja 1999.) bio je general u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
  
• Osman Kulenović (Rajnovci kraj Kulen Vakuf 15. prosinca 1889. - Zagreb, 7. lipnja 1947.), hrvatski političar i pravnik.
  
• Pijale-paša Hrvat (1515. - Cipar, 1578.), admiral mornarice Osmanskog Carstva.
  
• Rustem-paša Hrvat (Skradin, o. 1500., po drugim izvorima iz Butmira iz Sarajevskog polja[1] - Carigrad, 1561.), Rustem-paša Opuković, osmanski general i državnik hrvatskog podrijetla iz Bosne
  
• Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. – Sarajevo, 9. travnja 1934.), bošnjački i hrvatski književnik i hrvatski narodni preporoditelj.
  
• Salko Alikadić (Kladanj, 18. ožujka 1896. - kod Doboja, 16. studenoga 1941., general oružanih snaga NDH.
  
• Samir Barać (Rijeka, 2. studenog 1973.), bivši hrvatski vaterpolist.
  
• Sijavuš-paša Hrvat (u. 1594. ili 1602.) je bio visoki dužnosnik na osmanskom dvoru hrvatskog podrijetla. U trima je navratima bio veliki vezir: 24. prosinca 1582. - 28. srpnja 1584., 15. travnja 1586. - 2. travnja 1589. i 4. travnja 1592. - 28. siječnja 1593.
  
• Sinan-paša Borovinić (1504.-1506.) bio je visoki dužnosnik na osmanskom dvoru, podrijetlom Hrvat iz BiH.
  
• Sinan-paša Hrvat (rođ.? - 21. prosinca 1553.), admiral mornarice Osmanskog Carstva od 1550. - 1553.
  
• Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961.), hrvatski rukometaš i rukometni trener.
  
• Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 1973.), hrvatski je povjesničar.
  

Eva wrote:A i nije ju imal tko pohodit. Vjernike pripadnike handžar divizije sustigla blajburška gripa i sve pokosila. Tja, to ti je život,nepredvidiv.

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Eva wrote:A i nije ju imal tko pohodit. Vjernike pripadnike handžar divizije sustigla blajburška gripa i sve pokosila. Tja, to ti je život,nepredvidiv.

Pitam Era zašto laže? Komunisti su vratili zgradu prvobitnoj namjeni i srušili tri rakete što je i logično.

Ero wrote:Poznati Hrvati-muslimani

• Abas Arslanagić (Derventa, BiH, 2. rujna 1944.) je nekadašnji rukometni vratar, trener, profesor tjelesne kulture i športski novinar.
  
• Abdurrahman Adil Čokić (Brčko, 1888. - Tuzla, 1954.), hrvatski vjerski pisac i muftija.
  
• Abdurezak Hivzi Bjelevac (Hifzo Bjelovac) (Mostar, 8. lipnja 1886. - Zagreb, 25. veljače 1972.), hrvatski i bosanskohercegovački književnik, publicist, prevoditelj i novinar.
  
• Ademaga Mešić (Tešanj, BiH, 25. ožujka 1868. - zatvorska bolnica u Popovači, 5. srpnja 1945.), bio je hrvatski političar.
  
• Ahmed-paša Hercegović često i Mahmud-paša Hırvat, rođen kao Stjepan Hercegović (oko 1459. - oko 1517.), bio je vezir Osmanskog Carstva nekoliko puta.
  
• Akif Handžić (Sarajevo, 1912. - 1945.) bio je pukovnik-muftija u Ustaškoj vojnici.
  
• Alen Halilović (Dubrovnik, 18. lipnja 1996.), hrvatski je nogometaš.
  
• Alija Šiljak (Goražde, 1947.), član HSP-a i HOS-a i glavni koordinator za obranu istočne Bosne.
  
• Alija Šuljak (Trebinje, 10. listopada 1901. - Istanbul, 18. listopada 1992.), bio je dužnosnik NDH i stručnjak za zadrugarstvo.
  
• Asaf Duraković (Stolac, BiH, 16. svibnja 1940.), je hrvatski, kanadski i američki biomedicinski fizičar i hrvatski pjesnik i esejist rodom iz BiH, derviš halvetijevskog reda, šeih sufia.
  
• Asim Ugljen (Zagreb, 30. siječnja 1983.), hrvatski glumac.
  
• Dilaver-paša Hrvat je bio visoki dužnosnik na osmanskom dvoru, hrvatskog podrijetla. Bio je veliki vezir od 17. rujna 1621. do 19. svibnja 1622. godine.
  
• Djawhar ben Abd Allah Al-Saqlabi (Cavtat, Konavle, Kraljevina Hrvatska, 911. – ?, 992.), bio je osnivač Kaira i Al-Azhera.
  
• Džafer Kulenović (Džaferbeg Kulenović) (Rajnovci pokraj Kulen Vakufa, 17. veljače 1891. - Damask, 3. listopada 1956.), bio je hrvatski političar i pravnik.
  
• Đelo Jusić (Dubrovnik, 26. siječnja 1939.), hrvatski je skladatelj, gitarist, aranžer i dirigent.
  
• Elvira Abdić-Jelenović (Karlovac, 7. rujna 1967.) je hrvatska političarka u Domu naroda PFBiH od siječnja 2007.
  
• Fehim Spaho (Sarajevo, 13. veljače 1877. - Sarajevo, 14. veljače 1942.), reis-ul-ulema ↓1 bosanskih muslimana od 1938. do 1942., u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske.
  
• Franjo (Mehmed) Filipović, zagrebački kanonik i četovođa ("Delipop"), prešao na islam 1574.
  
• Hakija Hadžić (Bileća, 1. siječnja 1883. - Damask, 1. siječnja 1953.) je bio hrvatski političar, publicist, diplomat, kulturni i politički djelatnik iz BiH.
  
• Hasan Šuljak (Trebinje, 28. veljače 1917.), hrvatski i egipatski novinar, dužnosnik NDH i sirijski diplomat.
  
• Hilmija Bešlagić (Banja Luka, 12. srpnja 1899. - Buenos Aires, 1. prosinca 1977.) hrvatski političar, gradjevinski inženjer, veliki župan velike župe Pliva i Rama i ministar NDH.
  
• Ibrahim Pirić-Pjanić (Soko kraj Gračanice 1896. - München 1977.), ustaški pukovnik, zapovjednik XXV. ustaške bojne i pripadnik hrvatske emigracije.
  
• Ibrica Jusić (Dubrovnik, 15. prosinca 1944.), hrvatski glazbenik.
  
• Irfan Smajlagić (rođen 16. listopada 1960. u Banjoj Luci) hrvatski rukometaš i rukometni trener.
  
• Junuz Ajanović (Žepče, 5. listopada 1890. - Zagreb, srpnja 1945.), general oružanih snaga NDH.
  
• Mahmut-paša Hrvat (Adni Mahmud-paša Anđelović)
  
• Maida Arslanagić (Zagreb, 20. travnja 1984.), hrvatska rukometašica
  
• Mehmed Alajbegović (Bihać 7. svibnja 1906. – Zagreb 7. lipnja 1947.) bio je hrvatski političar, diplomat i pravnik.
  
• Mehmed Ali Ćerimović (Ljubuški, 1872. - Sarajevo, 1943.), hrvatski vjerski pisac, sudac i književnik iz BiH.
  
• Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 17. listopada 1917. - Sarajevo, 14. srpnja 1971.), pjesnik.
  
• Meho Mehičić (Mehmed) (Bosanski Petrovac, 1904. - Salzburg, 17. listopada 1967.), odvjetnik, političar i ministar NDH.
  
• Memi-paša Hrvat
  
• Mirsad Bakšić (Trebinje, BiH, 9. kolovoza 1936. - Zagreb, 6. srpnja 2012.) bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.
  
• Mirza Džomba (Rijeka, 28. veljače 1977.) je bivši hrvatski rukometni reprezentativac.
  
• Muhamed Hromić (Sarajevo, 6. listopada 1893. - Beograd, 24. rujna 1945.), general za vrijeme NDH.
  
• Nahid Kulenović (Brčko, BiH, 5. srpnja 1929. - München, 30. lipnja 1969.), bio je hrvatski političar, novinar i publicist.
  
• Nijaz Batlak Daidža (pseudonim: Mate Šarlija; Zvekovica pored Cavtata, 15. ožujka 1929. - Zagreb, 31. siječnja 1999.) bio je general u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
  
• Osman Kulenović (Rajnovci kraj Kulen Vakuf 15. prosinca 1889. - Zagreb, 7. lipnja 1947.), hrvatski političar i pravnik.
  
• Pijale-paša Hrvat (1515. - Cipar, 1578.), admiral mornarice Osmanskog Carstva.
  
• Rustem-paša Hrvat (Skradin, o. 1500., po drugim izvorima iz Butmira iz Sarajevskog polja[1] - Carigrad, 1561.), Rustem-paša Opuković, osmanski general i državnik hrvatskog podrijetla iz Bosne
  
• Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. – Sarajevo, 9. travnja 1934.), bošnjački i hrvatski književnik i hrvatski narodni preporoditelj.
  
• Salko Alikadić (Kladanj, 18. ožujka 1896. - kod Doboja, 16. studenoga 1941., general oružanih snaga NDH.
  
• Samir Barać (Rijeka, 2. studenog 1973.), bivši hrvatski vaterpolist.
  
• Sijavuš-paša Hrvat (u. 1594. ili 1602.) je bio visoki dužnosnik na osmanskom dvoru hrvatskog podrijetla. U trima je navratima bio veliki vezir: 24. prosinca 1582. - 28. srpnja 1584., 15. travnja 1586. - 2. travnja 1589. i 4. travnja 1592. - 28. siječnja 1593.
  
• Sinan-paša Borovinić (1504.-1506.) bio je visoki dužnosnik na osmanskom dvoru, podrijetlom Hrvat iz BiH.
  
• Sinan-paša Hrvat (rođ.? - 21. prosinca 1553.), admiral mornarice Osmanskog Carstva od 1550. - 1553.
  
• Zlatan "Zlatko" Saračević (Banja Luka, 5. srpnja 1961.), hrvatski rukometaš i rukometni trener.
  
• Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 1973.), hrvatski je povjesničar.
  

Eva wrote:Židova Hrvata nema, jer to ne postoji.

Eva wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Eva wrote:A i nije ju imal tko pohodit. Vjernike pripadnike handžar divizije sustigla blajburška gripa i sve pokosila. Tja, to ti je život,nepredvidiv.

Pitam Era zašto laže? Komunisti su vratili zgradu prvobitnoj namjeni i srušili tri rakete što je i logično.

Pitaj ga zakaj i diše?

Ero wrote:

Eva wrote:Židova Hrvata nema, jer to ne postoji.

S malim "ž" (kako sam i napisao) postoje.

Eva wrote:Judaizam, kao što je vjera monoteistička, tako i pripadnost narodu samo jedno. Nema Židova Hrvata, Srba, Mađa i slično, jer Židov je Židov i ne može biti ništa drugo. Državljanstva su razna, jer to je putna isprava, a nacija je kao i Bog samo jedna. Nema u judaizmu poliuretanskih svetaca pa shodno tome ni Židova Hrvata, to ne postoji.

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Eva wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Eva wrote:A i nije ju imal tko pohodit. Vjernike pripadnike handžar divizije sustigla blajburška gripa i sve pokosila. Tja, to ti je život,nepredvidiv.

Pitam Era zašto laže? Komunisti su vratili zgradu prvobitnoj namjeni i srušili tri rakete što je i logično.

Pitaj ga zakaj i diše?

Pitam ga još i zašto ustaški isprdak Hasanbegović kopira svog mentora ustaškog zločinca Pavelića?

Pavelić je protjerao kulturnjake iz njihovog doma i danas istu stvar radi ustaša Hasanbegović...

U srpnju poglavnik NDH Ante Pavelić donosi odluku da se Dom likovnih umjetnika u Zagrebu pretvori u džamiju. Hrvatsko društvo umjetnosti „Strossmayer“ iseljeno je iz Doma 20. kolovoza. Oko Doma se grade tri minareta i prilazni prostor sa stubama, klupama te okrugla fontana ....

Jel HDU Strossmayer bilo komunističko ili kaj su ti umjetnici bili na državnoj NDH sisi?

Ero wrote:

Eva wrote:Judaizam, kao što je vjera monoteistička, tako i pripadnost narodu samo jedno. Nema Židova Hrvata, Srba, Mađa i slično, jer Židov je Židov i ne može biti ništa drugo. Državljanstva su razna, jer to je putna isprava, a nacija je kao i Bog samo jedna. Nema u judaizmu poliuretanskih svetaca pa shodno tome ni Židova Hrvata, to ne postoji.

Neki dan sam naletio tekst o popisu, pa sam zaslijedio upravo to da su se neki izjašnjavali kao Židovi, a neki kao Hrvati-židovi.
Koliko je to istina ja , naravno, ne znam, ali da sam pročitao jesam. Neki kažu da je i u NDH bilo 5 generala židovske vjeroispovjesti,
a što bi drugo mogli biti do Hrvati? To je meni nekako logičan zaključak.

Eva wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Eva wrote:

Usne Stjepana Gnječa wrote:

Eva wrote:A i nije ju imal tko pohodit. Vjernike pripadnike handžar divizije sustigla blajburška gripa i sve pokosila. Tja, to ti je život,nepredvidiv.

Pitam Era zašto laže? Komunisti su vratili zgradu prvobitnoj namjeni i srušili tri rakete što je i logično.

Pitaj ga zakaj i diše?

Pitam ga još i zašto ustaški isprdak Hasanbegović kopira svog mentora ustaškog zločinca Pavelića?

Pavelić je protjerao kulturnjake iz njihovog doma i danas istu stvar radi ustaša Hasanbegović...

U srpnju poglavnik NDH Ante Pavelić donosi odluku da se Dom likovnih umjetnika u Zagrebu pretvori u džamiju. Hrvatsko društvo umjetnosti „Strossmayer“ iseljeno je iz Doma 20. kolovoza. Oko Doma se grade tri minareta i prilazni prostor sa stubama, klupama te okrugla fontana ....

Jel HDU Strossmayer bilo komunističko ili kaj su ti umjetnici bili na državnoj NDH sisi?

Neće ti odgovoriti jer ustašoljupci nisu hrabri javno reći da su simpatizeri. Ono to onako više ispod stola, i izdaleka se vole divit bezglavniku. Pa viš i da je govno od ministra i ustaški kepec polizal sva sranja koja je pisal kao brucoš. Jebene strašljive pizde. Za bijeg uvijek spremne.

Eva wrote:

Ero wrote:

Eva wrote:Judaizam, kao što je vjera monoteistička, tako i pripadnost narodu samo jedno. Nema Židova Hrvata, Srba, Mađa i slično, jer Židov je Židov i ne može biti ništa drugo. Državljanstva su razna, jer to je putna isprava, a nacija je kao i Bog samo jedna. Nema u judaizmu poliuretanskih svetaca pa shodno tome ni Židova Hrvata, to ne postoji.

Neki dan sam naletio tekst o popisu, pa sam zaslijedio upravo to da su se neki izjašnjavali kao Židovi, a neki kao Hrvati-židovi.
Koliko je to istina ja , naravno, ne znam, ali da sam pročitao jesam. Neki kažu da je i u NDH bilo 5 generala židovske vjeroispovjesti,
a što bi drugo mogli biti do Hrvati? To je meni nekako logičan zaključak.

I na plotu piše. Ja ti kažem kako je po halahi. Vjera i nacija su jedno, nedjeljivo. Gubitkom jednog, gubi se sve.