Sultan Erdogan dolazi u zagrebački HNK

Svečanosti u povodu stote obljetnice priznanja islama u Republici Hrvatskoj u srijedu 27. travnja u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu prisustvovat će i Recep Tayyip Erdogan, turski predsjednik.

Dolazak jednog od nervoznijih vladara, čije su metode nerijetko daleko od demokratskih standarda, razlog je izrazitih mjera sigurnosti najavljenih u mailu poslanom redakcijama iz Mešihata Islamske zajednice. Erdoganov značaj u modernom svijetu moguće je mjeriti ucjenjivačkim potencijalom njegove politike: primjerice, sporazumom Europske unije i Turske, sirijske se izbjeglice vraća iz Grčke u Tursku.

Tri milijarde eura

Zauzvrat, EU je Turskoj obećao više od tri milijarde eura i ukidanje viza za turske državljane. A čim je Ahmet Davutoglu, turski premijer, zaprijetio da njegova zemlja neće poštovati svoj dio pogodbe ne požuri li Europa s promjenama u viznom režimu, europski birokrati najavili su da će početkom sljedećeg mjeseca predložiti ukidanje viza.

Istina, tvrde kako i dalje inzistiraju da Turska ispuni 72 mjerila razvrstana u nekoliko skupina, među kojima su i temeljna prava te javni red i sigurnost, no nekako je teško vjerovati u rigoroznost nadzora zaprijeti li Turska još jednom na sličan način.

Turska je prisutna u Hrvatskoj i susjedstvu, njezine tvrtke posluju s Bosnom i Hercegovinom, a odnos Bakira Izetbegovića prema Erdoganu negdje je između fascinacije i udvorništva. Turska Dogus grupa ulaže u dalmatinski turizam, zainteresirana je za širenje, žele preuzeti što veći dio ACI-ja u kojemu su sada manjinski partner države.

Istodobno, Turska provodi agresivnu politiku prema Kurdima, guši medijske slobode, maltretira opozicijske novinare, u Erdoganovu vladanju ne manjka autoritarnosti, opozicijske novinare hapsi, redakcije zauzima silom, čak je inzistirao da u Njemačkoj bude pokrenut postupak protiv satiričara koji ga je ismijavao.

Uglavnom, prilično je utjecajan, pa i ne čudi što će njegov dolazak u Zagreb angažirati sve potencijale službi zaduženih za čuvanje sigurnosti.

"Zbog iznimnih mjera sigurnosti bez akreditacija nitko neće moći ući u HNK", pišu iz Mešihata te obavještavaju uredništva da dostave imena, prezimena, čak i OIB-e novinara, snimatelja i fotoreportera koji će pratiti svečanost.

- Sve to nam treba, pa i OIB, jer ćemo slati policiji na provjeru – rekla nam je Ida Alić, glasnogovornica Mešihata.

Uz Erdogana, na jednoipolsatnoj svečanosti koju će prenositi Hrvatska televizija i radio, govorit će muftija Aziz Hasanović, reis-ul-ulema Husein Kavazović, Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, Tihomir Orešković, premijer, Željko Reiner, predsjednik Sabora, Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine te hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Učenje Kurana

- Doći će i druga dva člana bosanskohercegovačkog Predsjedništva, predstavnici brojnih država, izaslanik emira države Katar dr. Gajs bin Mubarek El-Kuvari. Da ne bi bili samo govori, u programu će nastupiti band "Mavi kan", zatim Aziz Alili, glavni imam zagrebačke džamije i kurra hafiz, što je titula najboljih poznavatelja Kurana, bit će tu i Sabaheta Hasanović, imamova kćerka i naša prva hafiza. Oni će kratko učit Kuran, to će biti intermezzo u programu. Mislim da će s predsjednikom Erdoganom doći i turski gospodarstvenici, no to već ne spada u naš dio programa – izjavila je Mulić.

O možebitnim susretima s gospodarstvenicima više nam nisu znali reći ni u Vladinoj Službi za odnose s javnošću. Protokol im, vele, još nije gotov, ali "sastanaka će sigurno biti".

Islam je, inače, u Hrvatskoj priznat 27. travnja 1916. godine.

- Nakon što je to uradila Austro-Ugarska, Hrvatski je sabor izglasao Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti. U tom su trenutku, prema informaciji na koju sam naišla, u Hrvatskoj živjela 204 muslimana, a nije bilo ni jednog vjerskog službenika – informirala nas je Alić.

http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/310115/sultan-erdogan-dolazi-u-zagrebacki-hnk

HRT će prenosit događaj, pa će svi moći lako pratiti namaz i klanjanje.

Nakon cirkusa s poliuretanskim svecem, evo malo i orijentalnog štiha za stoku sitnog zuba.    A u krasan kurac zakaj Hanžeković reketari sirotinju? Zato da bih ih moglo jebat s dogmama.

a đe je Handžarbeg??

On će biti njegov najveći hemeroid. Možda će se on i Bakirče borit za prvo mjesto.

Eva wrote:On će biti njegov najveći hemeroid. Možda će se on i Bakirče borit za prvo mjesto.

aj neka mu...al će se nauživat u turčinskom šupku

Međunarodno okupljenje talibana u HNK. Pravi turčin se ukazao poturicama.

Neka Sultana. Ni bolji ni gori od ostalih evropskih "sultana". Ovi "evropski "
rade isto sto i Turcin, samo u rukavicama.

Od proces detuđmanizacije Karamarko očito ni odustal. Francek se roštilja u grobu od toliko Muja u ZG.

Ovo je prije neka returcizacija na djelu.

Hoće li posjetit Krbavsko polje? Mogla bi na Krbavskom polju Kolinda podudlat kurčinu tom turčinu.

Bude na Pantovčaku. Brdo ili polje, who cares

Inače, zanimljivo je da HRT prenosi svako sranje, pa i ovaj skup vehabija. HR svakim danom sve više postaje džamahirija.

turčenje hnk :D

Bilo kako bilo alimeni ovo smrdi na ustashluk. Naime nije Zavnoh prizmao islam kao vjeru vec AU. DNRH nije nasljednica Au monarhije i stoga ponistiti ovaj dokument. Priznajem samo sud zavnoha i avnoja.

Lako je tebi podjebavat, kad se vaša princeza riješila Turčina i udala za Šveda. Nije vam bio dobar turski maneken.

ZAVNOH i AVNOJ su srušili jedinu džamiju u Zagrebu. 
Šta ti je humanizam i tolerancija...

NIje se uklapala s minaretima u urbanističke planove.

Ruglo

Ero wrote:ZAVNOH i AVNOJ su srušili jedinu džamiju u Zagrebu. 
Šta ti je humanizam i tolerancija...

Zašto lažeš?


Dom likovnih umjetnosti 1933. – 1941.

1933. – Hrvatsko društvo umjetnika „Strossmayer“ ostvaruje sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Osloboditelju u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra. Kako je za izradu spomenika bio predviđen Ivan Meštrović, tako je njemu povjerena izrada idejne skice Doma. Detaljne arhitektonske planove, prema Meštrovićevoj idejnoj skici, rade arhitekti H. Bilinić i L. Horvat.
1934. – U kolovozu počinje gradnja Doma. Pripreme i gradnju vodi I. Meštrović uz suranju slikara J. Kljakovića te arhitekata H. Bilinića, L. Horvata, D. Iblera, I. Zemljaka, N. Molnara, L. Kalde i Z. Kavurića.

Džamija 1941. – 1945.

1941. – Na glavnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog društva umjetnosti „Strossmayer“ 22. svibnja zaklada je preimenovana u „Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu. U srpnju poglavnik NDH Ante Pavelić donosi odluku da se Dom likovnih umjetnika u Zagrebu pretvori u džamiju. Hrvatsko društvo umjetnosti „Strossmayer“ iseljeno je iz Doma 20. kolovoza. Oko Doma se grade tri minareta i prilazni prostor sa stubama, klupama te okrugla fontana sa vodoskokom prema projektu arhitekta S. Planića, a unutrašnjost se prilagođuje novoj namjeni prema projektu arhitekta Z. Požgaja.
1944. – Svečano otvorenje džamije 18. srpnja.

Muzej revolucije 1945. – 1990.

1948. – U Domu se 21. studenog otvara Četvrta izložba Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske.
1949. – Srušeni minareti. U Dom se useljava Muzej narodnog oslobođenja.
1951. – Počeli radovi na adaptaciji Doma za potrebe Muzeja prema projektu arhitekta V. Richtera. U središnjoj dvorani dodane su dvije galerije i stubište te je potpuno dokinuta izvorna dnevna rasvjeta prekrivanjem kupole.
1955. – Svečano otvorenje stalnog postava Muzeja narodne revolucije 15. Svibnja.
1962. – Otvoren drugi stalni postav Muzeja revolucije naroda Hrvatske. U unutrašnjosti izvedene neznatne arhitektonske preinake prema projektu arhitekta A. Mutnjakovića.

http://www.hdlu.hr/mestrovicev-paviljon/povijest-zgrade/#