Proračun 2016

nezaposleni su dio javnog sektora, jednako kao i oni koji rade za državu, jer račun za njihovu socijalnu pomoć te besplatno zdravstveno se plaća iz državnog proračuna

nezaposleni aben je u jednakoj mjeri uhljeb kao i neki lupač pečata, jer je na državnom proračunu

e sad po kojoj je logici bolje da imamo 300.000 nezaposlenih, nego da se cilja povećanje zaposlenosti meni nije jasno

očito je to neka duboko ukorjenjena kulturološka paradigma da je trošiti loše, i da je dug loš, a štednja je dobra

kad rečeš " u jednokoj mjeri", na ča misliš? 


dvi su rozlike; meni ne doju ploću i jo ne rodin protiv interesa privatnog sektora.

naravski da je bolje imati 300 iljod nezaposlenih, nego poticati zaposlenost, jer poticaji na zapošljavanje potiču nazaposlenost.

aben wrote:kad rečeš " u jednokoj mjeri", na ča misliš? 
dvi su rozlike; meni ne doju ploću i jo ne rodin protiv interesa privatnog sektora.

ti kao nezaposlena osoba si dio javnog sektora, jer tvoji troškovi naknade za nezaposlenost te besplatna zdravstvena skrb se plaćaju iz proračuna države

za privatni sektor ti si jednak lupaču pečata, čak i lošija pojava jer lupač pečata bar nešto korisno radi, izdaje dokumente, ti ne radiš ništa a primaš iz proračuna naknadu

deda na aparatima wrote:

aben wrote:kad rečeš " u jednokoj mjeri", na ča misliš? 
dvi su rozlike; meni ne doju ploću i jo ne rodin protiv interesa privatnog sektora.

ti kao nezaposlena osoba si dio javnog sektora, jer tvoji troškovi naknade za nezaposlenost te besplatna zdravstvena skrb se plaćaju iz proračuna države

za privatni sektor ti si jednak lupaču pečata, čak i lošija pojava jer lupač pečata bar nešto korisno radi, izdaje dokumente, ti ne radiš ništa a primaš iz proračuna naknadu

još nis pošo viti kako se dobivaju naknade za nezaposlenost. uspjevan dobiti samo zdravstvo. al, to ionako preplotin s pdveom.

nis jednak, suprotno je, privatnom sektoru sam dragocjen jer ne donosim dokumente ko pečatari. govoriš ko da privatnici imaju korist od pečata. siguro nisi privatnik, niti znoš ča to išće biti.

aben wrote:

deda na aparatima wrote:

aben wrote:kad rečeš " u jednokoj mjeri", na ča misliš? 
dvi su rozlike; meni ne doju ploću i jo ne rodin protiv interesa privatnog sektora.

ti kao nezaposlena osoba si dio javnog sektora, jer tvoji troškovi naknade za nezaposlenost te besplatna zdravstvena skrb se plaćaju iz proračuna države

za privatni sektor ti si jednak lupaču pečata, čak i lošija pojava jer lupač pečata bar nešto korisno radi, izdaje dokumente, ti ne radiš ništa a primaš iz proračuna naknadu

još nis pošo viti kako se dobivaju naknade za nezaposlenost. uspjevan dobiti samo zdravstvo. al, to ionako preplotin s pdveom.

nis jednak, suprotno je, privatnom sektoru sam dragocjen jer ne donosim dokumente ko pečatari. govoriš ko da privatnici imaju korist od pečata. siguro nisi privatnik, niti znoš ča to išće biti.

vidiš kako je teško prihvatit istinu, pa je najbolje zavući glavu tamo od kamo si ju na kratko izvukao

svi nezaposleni su na teret državi, možda ne primaš naknadu za nezaposlenost no imaš besplatnu zdravstvenu skrb i ostalo

možeš se ti opravdavati koliko god hoćeš no ti si kao nezaposlena osoba na državnom proračunu i jednak si uhljeb kao i oni na koje pljuješ

slično ti je jasno i da je država monopolist, no ipak unatoč toj činjenici ti ćeš i dalje tvrditi da ti financiraš državu porezima, znaš da je to laž, no laž tebe ne smeta, smeta te istina jer ona ne odgovara tvojim ideološkim uvjerenjima pa ćeš ponavljati laž dok ne postaneš modar

deda na aparatima wrote:

aben wrote:

deda na aparatima wrote:

aben wrote:kad rečeš " u jednokoj mjeri", na ča misliš? 
dvi su rozlike; meni ne doju ploću i jo ne rodin protiv interesa privatnog sektora.

ti kao nezaposlena osoba si dio javnog sektora, jer tvoji troškovi naknade za nezaposlenost te besplatna zdravstvena skrb se plaćaju iz proračuna države

za privatni sektor ti si jednak lupaču pečata, čak i lošija pojava jer lupač pečata bar nešto korisno radi, izdaje dokumente, ti ne radiš ništa a primaš iz proračuna naknadu

još nis pošo viti kako se dobivaju naknade za nezaposlenost. uspjevan dobiti samo zdravstvo. al, to ionako preplotin s pdveom.

nis jednak, suprotno je, privatnom sektoru sam dragocjen jer ne donosim dokumente ko pečatari. govoriš ko da privatnici imaju korist od pečata. siguro nisi privatnik, niti znoš ča to išće biti.

vidiš kako je teško prihvatit istinu, pa je najbolje zavući glavu tamo od kamo si ju na kratko izvukao

svi nezaposleni su na teret državi, možda ne primaš naknadu za nezaposlenost no imaš besplatnu zdravstvenu skrb i ostalo

možeš se ti opravdavati koliko god hoćeš no ti si kao nezaposlena osoba na državnom proračunu i jednak si uhljeb kao i oni na koje pljuješ

slično ti je jasno i da je država monopolist, no ipak unatoč toj činjenici ti ćeš i dalje tvrditi da ti financiraš državu porezima, znaš da je to laž, no laž tebe ne smeta, smeta te istina jer ona ne odgovara tvojim ideološkim uvjerenjima pa ćeš ponavljati laž dok ne postaneš modar

interesantno je koliko si slip. 

jo sun odovna reko da bi nojradije bi uhljeb, u vakovoj konstelaciji. to ni tajna. kako ne morin biti provi uhljebi ki imo muhte i zrdavstveno i mirovinsko i ploću muhte, birun biti  nojbližje tomu, a to je nezaposleni, sa muhte zdravstvenim, ali koje ipak preko pdva preplotin. ali, i to je bolje nego da sun zaposlen.

i ka bi posto uhljeb, i dalje bi kritiziro sustav jer je nemoralan. slično sadašnjoj poziciji, jo zarađivun većinom na  uslugama koje građani od mene dobivaju jer su nezadovoljni državnim uslugama. rječju, kad bi se ljudi opametili i prihvatili libertarijanska načela, moj biznis bi prvi propo.

prestani razmišljati u agregatima, razmišljoj u vridnostima. državu ne zanimaju moji šoldi, nego vridnost ku ti šoldi predstavljaju. uopće nije bitno tvoje knjigovodstvo, dinari minus dug jednako nula, bitno je ono na ča se to odnosi- vridnosti koje postoju samo u umovima pojedinaca. 

evo ti, uči

Neki predstavnici manjina se nakon zadnjih izbora nisu ponašali u skladu s najboljim interesima njihove manjinske zajednice, već iskljivo u skladu s valstitim (financijskim) interesima.Predpostavljam da će i to pitanje (razlozi) doći pod lupu javnosti. 
Vjerujem da će,  u slučajevima gdje novac namjenjen za  manjine korišten u privatne svrhe njihovih predstavnika, taj dio biti ukinjen.
Ispravna odluka vlade.

Danas mi je ekvidistanca dosta mala.

Jučer mi je bila puno veća.

aben wrote:
prestani razmišljati u agregatima, razmišljoj u vridnostima. državu ne zanimaju moji šoldi, nego vridnost ku ti šoldi predstavljaju. uopće nije bitno tvoje knjigovodstvo, dinari minus dug jednako nula, bitno je ono na ča se to odnosi- vridnosti koje postoju samo u umovima pojedinaca. 

država kao monopolist određuje vrijednost i količinu novca u ekonomiji preko monetarne i fiskalne politike, "tvoj" novac vrijedi onoliko koliko država odredi da će vrijediti

malo matematike je tebi prekomplicirano, ti bi se radije bavio filozofijom, sofizmom, jer filozofiranjem možeš srati gluposti, matematika ti ne dopušta da lažeš i izmišljaš jer su tamo odnosi i vrijednosti jasni

to je razlika između znanstvenog, matematičkog pristupa ekonomiji te filozofskog kojeg zastupa libertarijanska škola

libertarijanci ne vole matematiku, ne ide im zbrajanje, 2+2 itd., njima je najdraža prakseologija, tj. prelijevanje iz šupljeg u prazno

https://en.wikipedia.org/wiki/Praxeology#Austrian_School_approach
https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_School

Austrian Economics relies heavily on praxeology in the development of its economic theories. Ludwig von Mises considered economics to be a sub-discipline of praxeology. Mises stated that praxeology could be used to deduce a priori theoretical economic truths and that deductive economic thought experiments could yield conclusions which follow irrefutably from the underlying assumptions. He wrote that conclusions could not be inferred from empirical observation or statistical analysis and argued against the use of probabilities in economic models. Austrian School economists continue to use praxeology and deduction, rather than empirical studies, to determine economic principles.

Advocates of praxeology also say that it provides insights for the field of ethics.

Osnovni postulat libertarijanske ekonomije je da se do spoznaje ne može doći kroz emprijiu. Slične tvrdnje je imala i srednjovjekovna Crkva.

Sve je ovo sminka i mazanje ociju..nek se odhljebi bar 60 000 parazita

deda na aparatima wrote:

aben wrote:kad rečeš " u jednokoj mjeri", na ča misliš? 
dvi su rozlike; meni ne doju ploću i jo ne rodin protiv interesa privatnog sektora.

ti kao nezaposlena osoba si dio javnog sektora, jer tvoji troškovi naknade za nezaposlenost te besplatna zdravstvena skrb se plaćaju iz proračuna države

za privatni sektor ti si jednak lupaču pečata, čak i lošija pojava jer lupač pečata bar nešto korisno radi, izdaje dokumente, ti ne radiš ništa a primaš iz proračuna naknadu

1. Naknde se isplacuju iz soldarnog fonda u koji uplauje svatko ko rad.
2. Vecina nezaposlenihsu mladi koji nemaju pravo na naknadu.
3. Imas zdravstvenu zastitu sto znaci da si teret proracunu tek ako se razbois.

deda na aparatima wrote:

aben wrote:
prestani razmišljati u agregatima, razmišljoj u vridnostima. državu ne zanimaju moji šoldi, nego vridnost ku ti šoldi predstavljaju. uopće nije bitno tvoje knjigovodstvo, dinari minus dug jednako nula, bitno je ono na ča se to odnosi- vridnosti koje postoju samo u umovima pojedinaca. 

država kao monopolist određuje vrijednost i količinu novca u ekonomiji preko monetarne i fiskalne politike, "tvoj" novac vrijedi onoliko koliko država odredi da će vrijediti

malo matematike je tebi prekomplicirano, ti bi se radije bavio filozofijom, sofizmom, jer filozofiranjem možeš srati gluposti, matematika ti ne dopušta da lažeš i izmišljaš jer su tamo odnosi i vrijednosti jasni

to je razlika između znanstvenog, matematičkog pristupa ekonomiji te filozofskog kojeg zastupa libertarijanska škola

libertarijanci ne vole matematiku, ne ide im zbrajanje, 2+2 itd., njima je najdraža prakseologija, tj. prelijevanje iz šupljeg u prazno

https://en.wikipedia.org/wiki/Praxeology#Austrian_School_approach
https://en.wikipedia.org/wiki/Austrian_School

Austrian Economics relies heavily on praxeology in the development of its economic theories. Ludwig von Mises considered economics to be a sub-discipline of praxeology. Mises stated that praxeology could be used to deduce a priori theoretical economic truths and that deductive economic thought experiments could yield conclusions which follow irrefutably from the underlying assumptions. He wrote that conclusions could not be inferred from empirical observation or statistical analysis and argued against the use of probabilities in economic models. Austrian School economists continue to use praxeology and deduction, rather than empirical studies, to determine economic principles.

Advocates of praxeology also say that it provides insights for the field of ethics.

to nije matematika, nego hokus pokus ki nema veze s realnim životom. ti ne moreš izračunati koliko jo cijenin dinari, a koliko neku drugu robu i to je nešto ča ti cela bačva znansvene nadmenosti neće nadoknaditi. al ti si svakako slobodan pokušati:)

deda na aparatima wrote:

Osnovni postulat libertarijanske ekonomije je da se do spoznaje ne može doći kroz emprijiu. Slične tvrdnje je imala i srednjovjekovna Crkva.

ne postoji libertarijanska ekonomija.

aben wrote:
ti ne moreš izračunati koliko jo cijenin dinari, a koliko neku drugu robu i to je nešto ča ti cela bačva znansvene nadmenosti neće nadoknaditi. al ti si svakako slobodan pokušati:)

Novac nije roba, a ni usluga, monopolist određuje vrijednost i količinu novca.
Građani ne mogu koristiti neku drugu valutu za razmjenu osim one koju odredi monopolist!

Možeš li u dućanu kupovati Dollarima , ili sa zlatnicima? Ne možeš, možeš samo sa kunama!

To je realnost,
tvoja libertarijanska ideologija nije u skladu sa stvarnošću, ti filozofiraš o nekakvoj anarhističkoj utopiji

aben wrote:

deda na aparatima wrote:

Osnovni postulat libertarijanske ekonomije je da se do spoznaje ne može doći kroz emprijiu. Slične tvrdnje je imala i srednjovjekovna Crkva.

ne postoji libertarijanska ekonomija.

Bitno je istaknuti kakva utopijska ideologija stoji iza takve misli, napisati samo naziv Austrijska škola u ovom kontekstu ne govori ništa, jer nije jasno što Austrijska škola predstavlja

Ti ne voliš matematiku jer ne znaš zbrojiti dva i dva, tebi je draža prakseologija, tj. grana filozofije primjenjena na ekonomiju, pa se između ostalog bavi i etikom, pa tako u skladu sa etikom te filozofije država je zla.

Kad se koristiš matematikom nema takvih besmislenih filozofskih koncepata poput zla ili dobra.

preko_vode_do_slobode wrote:evo vrtim proračun od 600stranica , onako na brzinu, naletio da su srezali pare manjinama.. romima s 3milijuna kuna na 300 000...

Srezali su oni sirotinji i socijalnim slučajevima. Na žalost MOST se pokazao kao veće i smrdljivije govno i od HDZ-a i od SDP-a.

Ero wrote:Neki predstavnici manjina se nakon zadnjih izbora nisu ponašali u skladu s najboljim interesima njihove manjinske zajednice, već iskljivo u skladu s valstitim (financijskim) interesima.Predpostavljam da će i to pitanje (razlozi) doći pod lupu javnosti. 
Vjerujem da će,  u slučajevima gdje novac namjenjen za  manjine korišten u privatne svrhe njihovih predstavnika, taj dio biti ukinjen.
Ispravna odluka vlade.

na primjeru nacionalnih manjina lako se iščitava karakter domoljuba: kad ste s nama deklarativno ćemo vam dati i više nego što tražite (ćirilica u vukovaru i ostala manjinska prava u zamjenu za ručice u saboru, županiji, gradu), a kad mislite svojom glavom ugroziti ćemo vam egzistenciju.

biti će zanimljivo vidjeti kako će se stvari mijenjati kad se ovaj perfidni pokušaj gušenja manjinskih prava i pokušaj ucjene manjina kao tema pojavi u tijelima europske unije...

marcus-t wrote:Srezali su oni sirotinji i socijalnim slučajevima. Na žalost MOST se pokazao kao veće i smrdljivije govno i od HDZ-a i od SDP-a.

nisi valjda o popovskog sluge petrova očekivao socijalnu osjetljivost???

sitting_bull wrote:

marcus-t wrote:Srezali su oni sirotinji i socijalnim slučajevima. Na žalost MOST se pokazao kao veće i smrdljivije govno i od HDZ-a i od SDP-a.

nisi valjda o popovskog sluge petrova očekivao socijalnu osjetljivost???

Pitam se hoće li rezati Hercegovkama s dvojnim državljanstvom porodiljne naknade. Mislim na one što žive u BiH pa svaki mjesec skoknu do HR da pokupe naknade i imaju po 3-4 djece.

evo malo prolistao nacrt proracuna , nema tu velike razlike od proracuna
bivse vlade osim nacina podjele novca koji bude u konacnici kad zazivi isti
kultura recimo nesto sitno manje novca vjerujem drugacije rasporedjenih , to uvijek
sklizak teren
zdravstvo osjetno veci novac koliko vidim , ne vjerujem da ce to povecati kvalitet usluga u zdravstvu prije pogurati uredno placanje lijekova sto u interesu lobija kojeg
zastupa oreskovic , to vrijeme bude pokazalo

najinteresantniji podatak , po meni , vojska 300mkn manje policija 300mkn vise
dakle vlada ne vidi ugrozu na vanjskim granicama ( realno i nema je ) i nastavlja se trend rezanja rupe bez dna
no vlada ocito vidi probleme koje bi mogle izazvati i ovakve kozmeticke promjene u proracunu

manja ulaganja u obrazovanje/tehnologiju logicno , obrazovan covjek misli svojom glavom , to svaka vlada bez maste za buducnost i ovisna o kadru koji glasa za nju radi

do saborske rasprave i konacnog proracuna ocekujem manje korekcije u korist pojedinih interesnih skupina no ovo sto je predlozeno pokazuje nedostatak hrabrosti i vizije , steta

Bitno je istaknuti kakva utopijska ideologija stoji iza takve misli, napisati samo naziv Austrijska škola u ovom kontekstu ne govori ništa, jer nije jasno što Austrijska škola predstavlja

Ti ne voliš matematiku jer ne znaš zbrojiti dva i dva, tebi je draža prakseologija, tj. grana filozofije primjenjena na ekonomiju, pa se između ostalog bavi i etikom, pa tako u skladu sa etikom te filozofije država je zla. 

Kad se koristiš matematikom nema takvih besmislenih filozofskih koncepata poput zla ili dobra.

deda na aparatima wrote:

aben wrote:
ti ne moreš izračunati koliko jo cijenin dinari, a koliko neku drugu robu i to je nešto ča ti cela bačva znansvene nadmenosti neće nadoknaditi. al ti si svakako slobodan pokušati:)

Novac nije roba, a ni usluga, monopolist određuje vrijednost i količinu novca.
Građani ne mogu koristiti neku drugu valutu za razmjenu osim one koju odredi monopolist!

Možeš li u dućanu kupovati Dollarima , ili sa zlatnicima? Ne možeš, možeš samo sa kunama!

To je realnost,
tvoja libertarijanska ideologija nije u skladu sa stvarnošću, ti filozofiraš o nekakvoj anarhističkoj utopiji

interesantno, kad te čovik čita kako raspravljaš o fizici, religiji, ubijanju umirovljenika, psiholigiji, ekologiji, čini se kako i znaš nekog vraga. ali, kad vidin ča sve trabunjaš o ekonomiji, više ti nišće ne verujin. čini mi se da si samo neki wikipwedija skripta bot.

zna se dobro ča je austrijska ekonomska misao, ali ti to ne znoš. ako pitaš, reći će ti se. evo ti, na:

https://www.youtube.com/watch?v=SLfnpwHu4Hw

matematiku je glupo koristiti jer ti tu ne more pomoći. već celo jedno stoljeće ponavljate "ne znote matematiku" i u ton periodu je dolar izgubi 99 posto svoje vridnosti. get real.

usto si strahovito neinformiran. građani moru koristiti drugu valutu.

http://object.cato.org/sites/cato.org/files/pubs/pdf/PA698.pdf

moja libertarijanska načela jesu utopija, al ne anarhistička. u samon centru je nešto ča se zove rule of law.  teško je razgovarati s tobon, moroš se malo više informirati, pa unda moremo nastaviti. mislin, ne govorin da jo nemun rupe u znanju, recimo, zanjih dana se trudin viditi di je rozlika između kenejzijanaca i vas postkejnezijanaca. trožin, ali sve ča čitun je isti fašizam.

e da, sunce nije neograničen resurs, get real.