Putin naredio: Napravite ruske video igrice

To će i sad tako bit ko i za vrijeme prve željezne zavjese: Švercaj priko granice šta su napravili na Zapadu jer Zapad je razvijeniji i onda rastavljaj tamo u tim njihovim instutima pa gledaj šta je, pa proučavaj pa jel se to može sklepat i kod nas ?

I tako to ide ta priča.

Malo će bit u tehnološkom zaostatku al nema veze šta je to Playstation 2, bitno je da je ruski.

SM računalo: sustav malih računala

Zašto malih ? Zato šta su to mogli prošverat priko granice neopaženo jer su oni veliki kompjuteri bili veliki, teški i nije ih bilo puno ( čitaj: bilo ih je teško ukrast ).

I onda su proizvodili male ove u istoćnome bloku.


SM računala ("sustav malih" računala) su broj (obitelj) upravljačkih računala stvorenih kasnih 1970-ih - ranih 1980-ih uz sudjelovanje različitih zemalja koje su bile članice CMEA.

U razvoju je sudjelovalo više od 30 instituta i poduzeća: iz Bugarske , Mađarske , Istočne Njemačke, Kube , Poljske , Rumunjske i Čehoslovačke.

Većina vrsta SM EVM su klonovi DEC PDP -11 i VAX. SM-1 i SM-2 su klonovi Hewlett-Packard miniračunala.

Sad je drugi problem.

Današnja računala su mala, lagana, ima ih ko plijeve, mož ga naručit priko e-beya ... dođe sam na kućnu adresu.

Samo ima jedan drugi problem jer kad ga otvoriš onda ima čip unutra al jbga zajeb je šta ti nemaš tehnologiju i industriju za proizvodnju takvog čipa.

I sad trči po Kini tražit di će ti to printat kad si dobio pedalu s Tajvana jer si napao Ukrajinu.

Njima će se na kraju desit pošto Putin ne odustaje od napada na Ukrajinu da će Zapad stegnit još jače pravce distribucije pa će morat trčat u Kinu kupovat polovne televizore.

Malo te elektronike za širu civilnu potrošnju proizvode u Rusiji ( uglavnom je iz uvoza ) a ako šta i sklapaju onda su te malo kompliciranije elektroničke postavke poput tih nekih čipova i to opet iz uvoza.

Proizvodnja televizora u Rusiji

Ruska domaća proizvodnja televizora dosegla je vrhunac 1990. godine kada je ruska proizvodnja dosegla 4,7 milijuna. jedinice. Proizvodnja je nakon toga počela padati: 1996. godine proizvedeno je 310.000 jedinica, a za prvih 6 mjeseci 1997. smanjena je dva puta u odnosu na isto razdoblje 1996. - na 88.900 jedinica. Simptomatično je da su najkonkurentniji bili crno-bijeli televizori čiji je broj dosegao 45.000 jedinica. Proizvodnja televizora u boji pala je u istom razdoblju na 43.800 komada, od čega je 25.700 aparata sastavljeno iz uvoznih dijelova.

Pad proizvodnje TV prijemnika u specijaliziranim radio tvornicama također se objašnjava njihovom nekonkurentnošću u pogledu tehničkih parametara, dizajna, ergonomije i kvalitete u odnosu na uvozne proizvode. U isto vrijeme proizvodnja TV prijemnika metaloprerađivačkih tvornica i vojno-industrijskog kompleksa također se oštro smanjila. Prema podacima Goskomstata, proizvodnja TV prijemnika za prvih 6 mjeseci 1997. godine smanjena je čak 3 puta.

I na kraju, ali ne manje važno, proizvođači bi trebali posjedovati i razvijati vlastiti proizvod koji bi bio u stanju zadovoljiti suvremene međunarodne zahtjeve. Tek tada bi bilo moguće izdržati konkurenciju uvozne robe i povećati domaću prodaju. Međutim, zbog raznih razloga sredinom 1997. niti jedan ruski producent nije imao takav plan razvoja i logično bi bilo reći da je proizvodnja TV-a u ovoj Rusiji tada bila praktički zaustavljena.

Velika prekretnica za mnoge proizvođače došla je s financijskim slomom u kolovozu 1998. Rublja je deprecirala četiri puta, oduzimajući cijene uvezenoj potrošnoj robi s ruskog tržišta i snižavajući stvarne lokalne troškove. Prije pada, ruski kupci televizora hrlili su u uvoz Sonyja, Panasonica, Samsunga i Philipsa. Ruske televizijske tvornice gotovo su stale. Nakon što su 1990. proizvele oko 4,5 milijuna setova, ruske su tvornice 1997. uspjele proizvesti možda 100.000.

Rubin setove prodaje jer su jeftiniji od strane konkurencije. No popust nije bio toliko velik jer se 80 posto komponenti za svaki set moralo uvoziti. Rezultat je bio da je Rubin koštao samo oko 15 posto manje od strane konkurencije u trgovinama.

Do 2003. trećina svih ruskih televizora proizvodila se u tvornici Telebalt u Kalinjingradskoj oblasti, ruskoj enklavi na obali Baltika. Ostali proizvođači TV-a i kućanskih aparata visoke tehnologije u Kalinjingradskoj oblasti bili su OOO "Stella Plus", OOO "Baltmikst", OOO "Radioimport-P" i Regionalna nevladina organizacija "Televolna". Do 2007. TV tvornica Telebalt u Kalinjingradu proizvodila je oko milijun slikovnih LCD i plazma televizora godišnje.

https://www.globalsecurity.org/military/world/russia/tv1.htm

I na kraju, ali ne manje važno, proizvođači bi trebali posjedovati i razvijati vlastiti proizvod koji bi bio u stanju zadovoljiti suvremene međunarodne zahtjeve. Tek tada bi bilo moguće izdržati konkurenciju uvozne robe i povećati domaću prodaju. Međutim, zbog raznih razloga sredinom 1997. niti jedan ruski producent nije imao takav plan razvoja i logično bi bilo reći da je proizvodnja TV-a u ovoj Rusiji tada bila praktički zaustavljena.

U septembru je Huawei proizveo 5G pametni telefon koristeći napredni silikonski čip na skali minijaturizacije za koju se misli da je izvan njenih mogućnosti zbog ograničenja izvoza predvođenih SAD, kažu analitičari.

Njegov Mate 60 Pro pokreće novi Kirin 9000s čip koji je napravljen u Kini od Semiconductor Manufacturing International Corp (SMIC) u dijelimično državnom vlasništvu, saopćila je analitička firma TechInsights.

Huwaei prevazišao američke sankcije i ostvario rast veći nego u prethodne četiri godine

Huawei Mate 60 vrhunski su pametni telefoni iz 2023. kineske Huawei korporacije iz Huawei Mate serije. Ima Kirin 9000s SoC čipset koji je dizajnirao HiSilicon i proizvela ljevaonica SMIC.

Huawei Mate 60 je prvi telefon koji koristi nove kineske 7-nm mikroprocesorske čipove koji su razvijeni unatoč američkim sankcijama tvrtki.

https://en.wikipedia.org/wiki/Huawei_Mate_60

Semiconductor Manufacturing International Corporation ( SMIC ) je javno uvrštena kineska tvrtka za ljevanje poluvodiča u djelomičnom državnom vlasništvu. To je najveći ugovorni proizvođač čipova u kontinentalnoj Kini.

21. srpnja 2022. tvrtka je uspostavila 7 nm tehnologiju. Ova tehnologija je postignuta u dvije godine.

https://en.wikipedia.org/wiki/Semiconductor_Manufacturing_International_Corporation


Prema tehničkom rastavljanju i analizi treće strane, ovaj je model opremljen Kirin 9000S SoC čipsetom koji je razvio HiSilicon, a koji je 7nm procesni čip. Prema analizi ovaj je čip možda proizveo SMIC. Lansiranje telefona privuklo je značajnu pozornost i naširoko je hvaljeno kao pobjeda protiv sankcija američke vlade čiji je cilj bio zaustaviti kineske tvrtke u proizvodnji ili nabavi naprednih čipova. Huaweijev napredak izazvao je zabrinutost unutar američke vlade da tehnološka ograničenja sama po sebi ne mogu spriječiti Huawei u nabavi naprednih čipova: američko Ministarstvo trgovine pokrenulo je istragu o situaciji krajem 2023.

RayMabus wrote:
JSC Angstrem  je ruski programer i proizvođač poluvodičkih proizvoda , od diskretnih tranzistora do modernih mikrokontrolera i mikroprocesora. Tvrtka ima jedan od najmoćnijih kompleksa u Rusiji za stvaranje i proizvodnju poluvodičkih proizvoda: 10 punopravnih dizajnerskih centara, više od 1000 zaposlenika, dvije proizvodne linije (matična tvrtka, dizajn i proizvodnja elektroničke opreme i poluvodičkih proizvoda).

Godine 2022., u pozadini ruske invazije na Ukrajinu , Angstrem-T i Angstrem su uključeni u američke popise sankcija za blokiranje(SDN popis) jer proizvode čipove za navigacijski sustav koji Rusija koristi za navođenje vođenih projektila.

U svibnju 2023. upravljanje NPO Angstremom prešlo je s tvrtke L. Reimana na strukturu Rosteca ; odlukom nije predviđena pljenidba imovine.

U sklopu foruma Microelectronics-2022, tvrtke Mikron i NM-Tech sklopile su ugovor o proizvodnji mikročipova za bankovne kartice, police i putovnice u tvornici Angstrem-T.

https://en.wikipedia.org/wiki/Angstrem_(company)

Ovo je popis tvornica za proizvodnju poluvodiča. Pogon za proizvodnju poluvodiča je mjesto gdje se proizvode integrirani krugovi (IC), također poznati kao mikročipovi.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_semiconductor_fabrication_plants

Tvornica Angstrem ( Moskva, Zelenograd ), osnovana 1963 godine

Proizvodnja: Čip 1200 nm ( kapacitet proizvodnje: 500 godišnje a potencijalno do 6 tisuća ) i čip 600 nm ) kapacitet proizvodnje: 600 nm a potencijal proizvodnje 72 tisuče godišnje ).

Čip od 1200nm su rane osamdesete a ovaj od 600 nm je 1990 godina dakle točno raspad SSSR-a.

600 nm  – 1990 godina.

I oni to koriste za navođene rakete i ti čipovi uopće nemaju veze s ovim najnovijima koji se koriste za pametne telefone, brze igrice i brzi internet itd jer te rakete to su jednostavne radnje, ispali, leti put cilja i ono je to to. Vrlo malo radnih operacija u odnosu na količinu podataka koliko npr jedna nova igrica koju još skidaš ( igraš ) preko interneta pa ogromna količina podataka u stvarnom vremenu struji kroz taj procesor.

Godine 2022., u pozadini ruske invazije na Ukrajinu , Angstrem-T i Angstrem su uključeni u američke popise sankcija za blokiranje(SDN popis) jer proizvode čipove za navigacijski sustav koji Rusija koristi za navođenje vođenih projektila.

Ima i u Bjelorusiji u Misnku isto tvornica čipova jer je to u SSSR-u radilo za Elektroniku pa im ostalo i također tvornica otvorena 1963 godine a čipovi koji se proizvode ili mogu tamo napravit su: 2000 nm, 1500 nm i onda ima još 350 nm a to je 1993 godina kad je izašao taj 350 nm čip.

350 nm  – 1993

To za ugradit u rakete, tenkove i tako dovoljno. Čip je tranzistor i ovo nm je oznaka za nano milimetar tj debljinu poluvodića tj kabela koji sprovodi struju ( 0 i 1 tj ima struje nema struje itd ta šema ).

Sumnjam da je ovo 1993 godine se počelo radit u Minsku jer to je prvo na Zapadu išlo a vamo raspad SSSR-a pa onda kasnije valjda nakon desetak godina vjerovatno neki ulagač uložio pa poboljšali to tako da mogu pravit bolje tranzistore a ne ove iz 70-ih godina jer ovaj od 1500 nm je 1981 godina čip.

1,5 µm – 1981

Ima ta tvornica u Minsku u Bjelorusiji i nekoliko tvornica čipova po Rusiji i to je sve iz SSSR-a i nešto su oni to poboljšavali da uhvate korak jer ovo iz 80-ih je ipak bilo sporo al su to radili za vojnu industriju tako da su to čipovi iz 90-ih a najbolje šta imaju je ovo i to u tvornici Mikron koja se isto nalazi u Moskvi u tom Zelnogradu:

90 nm  – 2003
65 nm  – 2005

Uglavnom nemaju oni te najnovije čipove da bi se takmičili s Zapadom i evo sad i Kinom koja radi 7 nm čip za pametne telefone ( Huawei ). Ruska proizvodnja čipova su čipovi iz 90-ih godina te sredine 2000-e.

Nemaju ni ovi od 65 nm jer to nešto bilo s Tajvanom a onda sad moraju u toj svoj tvornici a tu imaju samo sposobnost proizvodnje čipova od 90 nm ( to je taj Playstation 2 razina ).

....

Mikron grupa, proizvođač je i izvoznik mikroelektronike u Rusiji i CIS- u. Njegovi objekti nalaze se u Zelenogradu u Rusiji.

Tvrtka je surađivala sa STMicroelectronicsom ( italijansko francuska grupa ) na uspostavljanju 180 nm procesa 2007. godine, s planovima za početak masovne proizvodnje sljedeće godine.

Godine 2010. Mikron je dobio licencu za 90 nm proces, a proizvodnja je započela oko 2012.–2013. 90 nm proizvodni pogoni i dizajnerski centar sufinancirani su gotovo do 50% od strane Rusnana, s ukupnim troškom od 16,57 milijardi ruskih rubalja.

U svibnju 2022. MCST je započeo pregovore s Mikronom o preseljenju proizvodnje Elbrus procesora u Mikronova postrojenja, nakon što je tajvanski TSMC prekinuo veze s ruskom tvrtkom zbog američkih sankcija. Prijenos proizvodnje zahtijevao bi da se MCST vrati na 90 nm proces, budući da Mikron ne pruža proizvodnju koristeći 28 nm tehnologiju.

https://en.wikipedia.org/wiki/Mikron_Group

Prijenos proizvodnje zahtijevao bi da se MCST vrati na 90 nm proces, budući da Mikron ne pruža proizvodnju koristeći 28 nm tehnologiju.

Taj 90 nm je ok za dosta. U suštini i ne triba ti za neki uređaj koji ne traži puno jači čip a čak nije ni poželjno jer šta je čip složeniji to će onda cijena proizvoda biti skuplja pa nećeš ugrađivat skup čip na obično auto negdje kad tamo situacija uglavnom ni ne traži ogroman protok podataka pa da to moraš stavljat. Jedino ako taj auto radiš po sistemu da on mora u kontrol tabli imat bežićnu vezu jakog il jačeg protoka podatka itd al ono za klasična narodna auta ti to ne treba uopće.

To je čip za širu industrijsku proizvodnju itd al za ovu priču mali pametni telefoni, igrače konzole, brzo spajanje na internet, umrežavanje pa gdje ti treba veliki protok podataka to nije.

Doduše spojiš nekoliko takvih čipova u cijelinu pa onda dobiješ te veće protoke itd al onda je to velik prostorno a nećeš prodavat pametni telefon il igraču konzolu veličine sobnog ormara jel.

Uglavnom za ovo natjecanje s Kinom i Zapadom i općenito ovim državama šta su usmjerene na razvoj i proizvodnju toga tu nema ni govora da bi se oni mogli natjecati na svjetskom tržištu s istima.

Ti mikro čipovi se moraju proizvoditi u zatvorenim prostorijama a koje se također provjetravaju. Tajvan ima dobar zrak ( malo nečistoća tzv mikro prašina u atmosferi ) i zato su Amerika i Europa tamo prebacili tu proizvodnju tj te zapadne kompanije a sad je vraćaju jer se boje napada Kine na Tajvan jer bi u tom slučaju zapadne ekonomije stale.

Kina je glavni konkurent tj novi igrač na tržištu u kojem su do sada dominirali Japan, Tajvan, južna Koreja, Amerika ( više po znanosti i napredku a manje po mjestu proizvodnje jer su iste prebacile u istočnu Aziju uglavnom ) i tako.

Europa čak i nije nego sad gradi nove tvornice čipova na svom tlu da se osigura od nepredviđenih okolnosti ( čitaj: potencijalni sukob Kine i Tajvana ).

Rusija, Bjelorusija.

Japan, Kina, Malezija, Singapur, Tajland, Indija, Filipini, Južna Koreja, sjeverna Koreja ( 3000 nm a to je 1977 godina kad se prvi put pojavio tranzistor s ovakvom debljinom poluvodića ).

Italija, UK, Irska, Nizozemska, Belgija, Francuska, Njemačka, Švedska, Finska, Mađarska, Austrija, Švicarska, Češka, SAD, Australija, Izrael.

Brazil, Argentina, Meksiko, Kostarika.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_semiconductor_fabrication_plants

Ima valjda neka produžnica i u Kanadi od nekoga. Ovo su države u kojima se bilo šta proizvodi il ima neka tvornica u toj državi za proizvodnju poluvodića. Tajvan, Japan i Kina ... gomila tvornica svo troje.

Zatvorene tvornice: Broj zatvorenih tvornica trenutno navedenih ovdje: 45

Većinom se radi o ovim državama koje i dalje imaju tvornice poluvodića pa su zatvarale neke starije i neprofitabilne pogone a otvara novije.

No ima nekih država koje nema na tom popisu pa ćemo ih izdvojit:

Srbija, Niš , otvoreno 1962 a zatvoreno 2000 godine.

Estonija, Talin ( SSSR ), otvoreno 1958, zatvoreno 1978 - Radio oprema, tranzizori, fotodiode.

Latvija, Riga: otvoreno 1960, zatvorena proizvodnja 1999 godine - Polutajna vladina tvornica poluvodiča i veliki istraživački centar odvojen od ruskog vojnog proizvodnog kompleksa raspadom SSSR-a.

Latvijska elektronička industrija imala je problema u natjecanju sa zapadnim tvrtkama kada su tržišta otvorena ranih 1990-ih. Navedeni problemi uključivali su lošu uslugu i kvalitetu proizvoda. Pokušaji restrukturiranja tih poduzeća nisu bili uspješni i njihova je zajednička proizvodnja pala za više od 90% između 1993. i 1997.

https://en.wikipedia.org/wiki/VEF

Španjolska, Madrid: otvoreno 1987 - zatvoreno 2001 godine

UAE, Abu Dabi: planirano pa zaustavljeno 2011 godine

Europski zakon o čipovima

Prvi put najavljeno u veljači 2022., Komisija je putem ECA-e namjeravala povratiti tržišni udio od dominantne tajvanske tvrtke za proizvodnju poluvodiča i smanjiti europsku izloženost rizicima opskrbnog lanca. ECA je dio investicijskog plana "Čipovi za Europu" koji će trajati najmanje do 2030., a cilj mu je uspostaviti Europu kao "lidera na ovom tržištu".

Od 2022. Europa čini manje od 10 posto svjetske proizvodnje poluvodiča, a Komisija se nada povećati brojku na 20 posto s ulaganjem od 43 milijarde eura.

https://en.wikipedia.org/wiki/European_Chips_Act

Rusija, Bjelorusija.

Japan, Kina, Malezija, Singapur, Tajland, Indija, Filipini, Južna Koreja, sjeverna Koreja ( 3000 nm a to je 1977 godina kad se prvi put pojavio tranzistor s ovakvom debljinom poluvodića ).

---

Dakle Afrike uopće nema Turska također ništa pa cijeli Bliski istok isto ništa, Iran, Pakistan, Afganistan ništa, pa ove države centralne Azije a dio bivšeg SSSR-a isto nšta.

Tek Indija pa nešto prema jugoistoćnoj Aziji s tim da su to isto neke strane kompanije ( uglavnom američke i nešto neke europske koje su tamo prebacile proizvodnju ).

Indija ima četiri tvornice s tim da su tri pgona otvorena 1996 godine za ministarstvo obrane a proizvode čipove od 1000 do 500 nm te jednu tvornicu otvorenu 2006 godine a povezana s indijskim centrom za istraživanje svemira i tu proizvode čip od 180 nm.

Znači ovi su još jadniji i od Rusije.

180 nm – 1999 godina

Indijska organizacija za istraživanje svemira je nacionalna svemirska agencija Indije. Djeluje kao primarni odjel za istraživanje i razvoj Odjela za svemir, koji je pod izravnim nadzorom premijera Indije.

https://en.wikipedia.org/wiki/ISRO

Irska, Intel, od 2004 godine pogon u kojem proizvode čipove od: 90, 64 i 14 nm

Izrael, Intel , 90, 65 i 45 nm

Kostarika, Intel čipovi od 22 i 14 nm

Japan, Južna koreja ( Samsung, čipovi 65 do 7 nm ), Kina, Malezija ( 90 nm ), Nizozemska ( 50 do 10 nm ), Njemačka ( do 22 nm čipovi ), Singapur ( 25 nm ), SAD ( 7 nm ).

Nema baš nešto ni država koje rade ove čipove ispod 90 nm s tim da ove tvornice u Irskoj, Izraelu i Kostariki su od Intela ( SAD ).

Po ovome samo SAD, Japan, Južna Koreja, Tajvan, Kina te EU ( ako ćemo gledat te EU kompanije kao skup proizvođača ) imaju proizvodnju ili sposobnost proizvodnje tako brzih malih čipova a šta je bitno kod ove industrije pametnih telefona, igračkih konzola, nekakvih televizora koji su ujedno i kompjuter i svašta nešto itd al uglavnom složenih elektroničkih uređaja koji su relativno mali a puno toga mogu s obzirom na svoju veličinu.

Ako SAD, EU, Japan, južnu Koreju te Tajvan gledaš kao blok protiv Kine onda jedino Kina drži protutežu tom tzv kolektivnom Zapadu na ovom polju jer nema nitko drugi sem nje.

Kina sama protiv celoga sveta.