Struja je jeftinija od nafte

Kineski proizvođač električnih automobila BYD pokrenuo je kampanju sniženja cijena da bi povećao pritisak na svoje konkurente kao što su Toyota ili Volkswagen, a najpristupačniji modeli mogu se nabaviti za manje od 9.220 eura.

Kako prenosi Bloomberg, BYD je snizio cijene za više od 100 svojih električnih i hibridnih modela u okviru marketinške kampanje „Struja je jeftinija od nafte“.

Električni automobil Seagull je pojeftinio za pet posto i prodaje se za 69.800 kineskih juana, odnosno za 8.850 eura.

Električna limuzina Qin Plus, jedan od najprodavanijih modela kompanije BYD, sada je jeftinija za 20 posto i pala je na 79.800 juana, to jest za oko 10.000 eura.

Prosječna cijena električnog automobila u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi oko 55.300 eura.

„Ovo je još jedna runda u ratu cijena, BYD koristi svoju prednost u profitabilnosti da napadne tržište“, smatra Bill Russo, šef šangajske konsultantske kompanije Automobility Ltd.

Bloomberg: Kineski BYD pokreće rat cijenama električnih automobila

Brat Xi opet guzi malog liliputina: vamo zatrpava EU jeftinim kineskim e-autićima sve po 12 kuna i onda EU treba manje nafte i onda brat Putin nema kome prodat naftu pa brat Xi diktira cijenu tj šta je jeftinije moguće bačva nafte.

Zamisli koja je to sad tragedija za malog liliputina: On je osnovao euroazijsku uniju kako bi se suprostavio Kini a tu uniju bazira na energentima i prodaji oružja i sad mu brat Xi fino uvaljuje kajlu jer prodaje jeftine e-autiće Europi pa ista ne triba njegovu naftu pa on to nema kome prodat nego bratu Xiju pa ga ovaj onda guzi i traži manju cijenu.


Euroazijska ekonomska unija uglavnom koristi svoju industriju oružja, sirovine, rezerve plina i nafte, i željeznice kao svoju ključnu imovinu za trgovinu s inozemstvom.

Kina u usponu sve je više zainteresirana za središnju Aziju i Euroazijsku ekonomsku uniju. Analitičari uniju vide kao potencijalni način na koji bi Kina mogla olakšati svoja ulaganja u regiji. Povijesno gledano, Kina je imala bliske ekonomske veze s mnogim zemljama diljem Euroazije. Željeznice prevoze robu iz Kine u Europsku uniju kroz Kazahstan i Rusiju.

Uspon Kine kao glavnog trgovinskog partnera navodi se kao potencijalni razlog za gubitak kontrole Rusije nad srednjoazijskim gospodarstvima. Unija se smatra načinom da se uravnoteži rastuća kineska trgovina u središnjoj Aziji i Istočnom partnerstvu Europske unije.

Ukrajina je podnijela zahtjev za sudjelovanje u Euroazijskoj ekonomskoj uniji kao promatrač u kolovozu 2013. Odluka Viktora Janukoviča da napusti sporazum o pridruživanju s Europskom unijom i isključivo nastavi integraciju s EAEU bila je ključni faktor u prosvjedima Euromaidana čime je završio njegov mandat predsjednika Ukrajine nakon čega je uslijedila aneksija Krima Rusiji. Članstvo zemlje u EAEU-u neki su analitičari vidjeli kao ključ uspjeha unije budući da Ukrajina ima drugo najveće gospodarstvo od bilo koje od 15 bivših republika Sovjetskog Saveza. Uz visoke napetosti između Rusije i Ukrajine u jeku krize, Ukrajina je odlučila nastaviti s integracijom u EU.

Sad pogotovo neće kad si ih napa.

Tadžikistan

Tadžikistan se planira pridružiti Carinskoj uniji. Zemlja je potpisala Sporazum o zoni slobodne trgovine ZND -a i blizu je ratifikacije ugovora. Kao potencijalna prepreka pojavio se granični spor s članicom EEU Kirgistanom. Podrška za pridruživanje bloku i dalje je visoka u Tadžikistanu, prema anketama koje je provela Euroazijska razvojna banka u listopadu 2016., pokazalo je da 68 posto ljudi ispitanih u Tadžikistanu daje prednost članstvu.

Kad vam se Tađikistan pridruži onda možete još više natrpat Moskvu mujagama.

Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti

Odnosi između Rusije i Kazahstana pogoršali su se od početka ruske invazije na Ukrajinu. Potonja je odbila priznati Narodne Republike Donjeck i Lugansk.

Dana 12. ožujka, Pashinyan je rekao da ODKB treba razjasniti "što čini suvereni teritorij Armenije", budući da organizacija nije stala u obranu Armenije kada je zatraženo nakon što su azerbajdžanske trupe prešle granicu s međunarodno priznatim teritorijem Armenije. Pashinyan je rekao da će se zemlja službeno povući iz organizacije ako odgovor ODKB-a ne bude u skladu s očekivanjima Armenije.

https://en.wikipedia.org/wiki/Collective_Security_Treaty_Organization

Šangajska organizacija za suradnju

Tajništvo SCO-a, sa sjedištem u Pekingu , Kina, glavno je izvršno tijelo organizacije.

https://en.wikipedia.org/wiki/Shanghai_Cooperation_Organisation

Iako je Europsko vijeće za vanjske odnose 2022. SCO nazvalo "anti-NATO savezom", očite nedosljednosti među njegovim državama članicama spriječile su ga da postane učinkovit geopolitički savez. Od srpnja 2023. Indija i zemlje srednje Azije održavale su prijateljsku suradnju i sa Zapadom i s Rusijom, Indija je imala žestoke sukobe s Pakistanom i svojim saveznikom Kinom u isto vrijeme, što je ograničavalo mogućnost formiranja Kine i Rusije skupinu u protuzapadni blok.

Unatoč čestim izjavama dobre volje i bilateralnoj energetskoj suradnji, kinesko-ruski energetski odnosi od 1991. ograničeni su međusobnim sumnjama, zabrinutošću oko cijena, neadekvatnom prometnom infrastrukturom i natjecanjem za utjecaj u Euroaziji.

U 2022. kineski uvoz nafte s popustom do 30% iz Rusije porastao je 55% u svibnju, Rusija je istisnula Saudijsku Arabiju kao najveći kineski dobavljač nafte u posljednjih nekoliko mjeseci.

Kina i Rusija općenito surađuju jedna s drugom po pitanju središnje Azije. Iako se ponekad natječu u središnjoj Aziji, ta su natjecanja obično usmjerena na ekonomska pitanja i odvijaju se na uredan način unutar utvrđenih normi. ​​Tamo gdje u središnjoj Aziji postoji natjecanje između dviju sila, ono obično nastaje kao proizvod okolnosti, a ne kao namjerni pokušaj obuzdavanja druge zemlje.

Indija i Kina očekuju pristup ruskim energetskim resursima – nafti i plinu

Mnogim Irancima je njihova životna ušteđevina praktično nestala zbog pada vrijednosti domaće valute. Danas rial vrijedi 20 puta manje nego 2015. godine, kada je Iran potpisao nuklearni sporazum sa svjetskim silama. Od tada je njegova vrijednost pala sa 32.000 riala za dolar na sadašnjih 613.000 za dolar.

Značajan pad iranske valute – za jedan dolar potrebno 613.000 riala

Smatra se da Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) kontrolira oko jedne trećine iranskog gospodarstva putem podružnica i trustova.

Nafta čini 56% iranskog izvoza s vrijednošću od 60,2 milijarde dolara u 2018.

https://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_Iran

Putinu je došlo slabo kad je pročita kako je brat Xi nazva svoju kampanju prodaje jeftinih e-autića u Europi.

Dobro pa ne piše: Prestanimo kupovat naftu i uništimo Rusiju.


BYD je snizio cijene za više od 100 svojih električnih i hibridnih modela u okviru marketinške kampanje „Struja je jeftinija od nafte“.

https://dongfeng.si/serija-e3.html

Seres (automobili)

Osnovan siječnja 2016
Osnivači Xinghai Zhang
Zapovjedništvo Santa Clara, Kalifornija,Ujedinjene države
Posluženo područje Širom svijeta

https://en.wikipedia.org/wiki/Seres_(automobiles)

Seres je marka električnih vozila koju prodaje Seres Grupa. Od 2023., marka Seres prešla je na marku usmjerenu na izvoz, dok je AITO postao samo domaći brend.

Seres 7 (za početak), SUV srednje veličine, preimenovan AITO M7
Seres 5/SF5 (2019–danas), kompaktni SUV
Seres 3/E3 (2020. – danas), kompaktni SUV, prenamijenjen Fengon E3
Seres E1 (2023–danas), gradski automobil, Fengon Mini EV s novom oznakom

Seres 3

Na izvoznim tržištima prodaje se kao DFSK Glory E3 ili Seres 3 (Europa).

https://en.wikipedia.org/wiki/Fengon_500#Fengon_E3_EV

Popis BYD Auto vozila

BYD Auto je kineski proizvođač automobila koji proizvodi širok raspon vozila, kao što su plug-in hibridni električni (PHEV) osobni automobili, baterijski električni (BEV) osobni automobili, baterijski električni autobusi, baterijski električni kamioni i druge vrste vozila. Tvrtka je prije proizvodila automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem do 2022.

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_BYD_Auto_vehicles

Izlaz proizvodnje: 3.045.231 vozila (2023.)

https://en.wikipedia.org/wiki/BYD_Auto

Uzbekistan

BYD je ušao u Uzbekistan u ožujku 2023. predstavivši dva plug-in hibridna modela i jedan baterijski električni model. Tvrtka je osnovala zajedničko ulaganje s lokalnom tvrtkom Uzavtosanoat JSC za sklapanje plug-in hibridnih automobila počevši od 2024. Tvornica se nalazi u Jizzakhu i proizvodit će BYD Chazor i BYD Song Plus DM-i.

Indijci su izbacili Kineze iz države.

BYD je ušao u indijski automobilski sektor 2016. kao dobavljač baterija i šasija autobusa za Olectra Greenwich Ltd. Njegove proizvodne operacije nalaze se u tvornici Sriperumbudur . BYD je 2022. godine počeo sastavljati električna osobna vozila putem polu-srušenog aranžmana u malim količinama 2022. Sastavljeni modeli su flotno orijentirani e6 od rujna 2022. i Atto 3 od studenog 2022.

U srpnju 2023. investicijski planovi za proizvodnju automobila u Indiji otkazani su zbog pažljivog pregleda indijske vlade, ističući "sigurnosne probleme" unatoč 16-godišnjoj prisutnosti tvrtke BYD u Indiji. BYD Auto je prethodno planirao uložiti 1 milijardu USD s lokalnim partnerom u zajedničkom ulaganju Megha Engineering, s početkom proizvodnje planiranim za 2025.

Cuj 55.000$.
Oni u USA nemaju ni 100$   ustedjeno, sve u kreditima.
Tesko ce oni kupiti Kineski automobil. 
Veci gradovi, nadjes Evropsko i Japansko, ostalo kupuju Americko.
Znaci nista.
Ne trebaju tu Sankcije i slicno, carine, jer to nema potraznju.
Kinezi ovde sta voze kada mogu, samo ih u BMW vidim.

Serbinho-3 wrote:Cuj 55.000$.
Oni u USA nemaju ni 100$   ustedjeno, sve u kreditima.
Tesko ce oni kupiti Kineski automobil. 
Veci gradovi, nadjes Evropsko i Japansko, ostalo kupuju Americko.
Znaci nista.
Ne trebaju tu Sankcije i slicno, carine, jer to nema potraznju.
Kinezi ovde sta voze kada mogu, samo ih u BMW vidim.

Nije kineski autić 55 tisuća dolara nego američki. Kineski autići su pet puta jeftiniji od američki.

Čitaj ponovo al ovaj put sa razumijevanjem:

Električni automobil Seagull je pojeftinio za pet posto i prodaje se za 69.800 kineskih juana, odnosno za 8.850 eura.

Električna limuzina Qin Plus, jedan od najprodavanijih modela kompanije BYD, sada je jeftinija za 20 posto i pala je na 79.800 juana, to jest za oko 10.000 eura.

Prosječna cijena električnog automobila u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi oko 55.300 eura.

Amerikanci ih pokušavaju zaustaviti pa im lupaju visoke carine al brat Xi se ne da pa grad i novu tvornicu e-auta u Meksiku.

---

Tijekom 2023. tvrtka je izvezla više od 242.766 putničkih novih energetskih vozila, što je povećanje od 334 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od 2023. godine, vozila BYD Auto prodaju se u više od 70 zemalja diljem svijeta.

Sjevernoameričko sjedište BYD-a otvoreno je u Los Angelesu 2011. BYD-ova tvornica električnih autobusa u Lancasteru u Kaliforniji počela je s radom 2014. BYD je 2015. prvi put opskrbio autobusni sustav Los Angeles Metro Bus.

U intervjuu za Yahoo! iz veljače 2024. Finance , Stella Li, izvršna potpredsjednica BYD-a i izvršna direktorica BYD Americas, ponovila je da BYD "ne planira doći u SAD" za prodaju električnih osobnih automobila, unatoč planiranju proizvodnog pogona u Meksiku, navodeći politički otpor kineskih tvrtki i usporavanje stope rasta usvajanja električnih automobila.

---

BYD je počeo s prodajom električnih osobnih automobila u Meksiku od 2023. Prvi predstavljeni modeli bili su Han EV sedan, Tang EV i Yuan Plus EV. Prethodno je tvrtka bila prisutna u zemlji prodajom električnih autobusa na baterije, kamiona i taksija. Izvješća u veljači 2024. pokazala su da BYD planira izgraditi proizvodni pogon u Meksiku. Prema Stelli Li, tvrtka ne razmatra nijednu sjevernu državu jer cilja na lokalno tržište umjesto tržišta SAD-a.

Kina je pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) pokrenula spor protiv Sjedinjenih Američki Država zbog “diskriminatornih” subvencija za proizvodnju električnih automobila, saopćio je Kineski odbor pri WTO-u.

Kina je pred WTO-om pokrenula postupak zbog, “u osnovi, diskriminatornih subvencija” u američkom Zakonu o smanjenju inflacije (IRA) koje su, kako navode, rezultirale isključivanjem s američkog tržišta robe iz Kine i drugih članica WTO-a.

„Pod izgovorom odgovora na klimatske promjene, smanjenja ugljičnih emisija i zaštite okoliša, (te subvencije) zapravo su uvjetovane kupovinom i korištenjem robe iz SAD-a, odnosno uvozom iz određenih regija”, saopćio je kineski odbor pri WTO-u.

Kinesko ministarstvo trgovine poziva Washington da „trenutno korigira diskriminatornu industrijsku politiku i sačuva stabilnost globalnih industrijskih i opskrbnih lanaca za nova energetska vozila”, rekla je glasnogovornica Ministarstva u Pekingu.

Kineski odbor saopćio je da pokreće postupak pred WTO-om „kako bi zaštitio legitimne interese kineske industrije električnih vozila i sačuvao ravnopravnu utakmicu na globalnom tržištu”.

Kina pokrenula spor protiv SAD-a zbog ‘diskriminatornih’ subvencija