Re: Ukrajinska ofanziva - rikverc faza

by RayMabus 3/1/2024, 19:23

Baci tijelo u vakumu s tisuću metara pa upali štopericu pa vidi koliko će ti dugo padat.

Nisan ja izmislija te fizikalne zakone.

by RayMabus 3/1/2024, 19:39

Težina ti je bitna jer atmosfera nije vakum. Zbog velike mase odnosno gustoče bojne glave očito je da je ona teža od gustoće atmosfere dakle pada ( Arhimedov zakon, plovi, tone, tijelo gušće mase uronjeno u tekućinu dakle voda ima svoju gustoću, plivat će ili tonit ako mu je gustoća manja ili veća od gustoće tijela u koje se uranja dakle vodu odnosno ovdje sad atmosferu ).

Znači to ti ne triba ovdje jer je jasno da je bojna glava teža od atmosfere i da slijedi PAD tj tonjenje.

Otpor ti je isto nebitan jer ima ovalni oblik koji smanjuje trenje zraka.

Ovo šta san sad nabroja možeš računat ako oćeš baš u milimetar znat šta i koliko al ovako za opću teoretsku raspravu ti to ovdje ne treba.

Težina:

Težina manje jabuke iznosi oko 1 njutn, što pristaje uz priču kako je Newton dobio ideju o djelovanju gravitacije nakon što ga je udarila jabuka otpala sa stabla.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Njutn

Njutn je iznos sile kojom je potrebno djelovati na tijelo mase 1 kilogram da bi se ono ubrzalo za 1 metar u sekundi na kvadrat.

Ako stavim 10 Njutona to je gravitacija planete Zemlje ( 10 m/ sekunda na kvadrat )

Znači da na tvoju masu odnosno svaki tvoj kilogram planet Zemlja dijeluje s 10 Njutona.

Ako ja imam 1 kilogram i s deset metara napravim slobodni pad dole sam za jednu sekundu.

Šta ako imam deset kila ? Padnem za 0,1 sekundu tj za toliko vremena pređem taj put.

To je pravi razlog zašto se tebi čini da je puno da nešto pada u atmosferi 100 sekunda ako je bačeno samo s tisuću metara.

Postoje vektori sila koji se suprostavljaju prilikom tog slobodnog pada manje mase na drugu i oni postoje samo zato šta ih nešto veže ( amtosfera ) jer da nema nikakve komunikacije između njih dakle vakum onda nije uopće bitno jer se ove dvije sile ne dodiruju jer ne postoji medij između njih ( ko spužva ).

by dijagram 3/1/2024, 19:58

RayMabus wrote:Težina ti je bitna jer atmosfera nije vakum. Zbog velike mase odnosno gustoče bojne glave očito je da je ona teža od gustoće atmosfere dakle pada ( Arhimedov zakon, plovi, tone, tijelo gušće mase uronjeno u tekućinu dakle voda ima svoju gustoću, plivat će ili tonit ako mu je gustoća manja ili veća od gustoće tijela u koje se uranja dakle vodu odnosno ovdje sad atmosferu ).

Znači to ti ne triba ovdje jer je jasno da je bojna glava teža od atmosfere i da slijedi PAD tj tonjenje.

Otpor ti je isto nebitan jer ima ovalni oblik koji smanjuje trenje zraka.

Ovo šta san sad nabroja možeš računat ako oćeš baš u milimetar znat šta i koliko al ovako za opću teoretsku raspravu ti to ne treba.

Težina:

Težina manje jabuke iznosi oko 1 njutn, što pristaje uz priču kako je Newton dobio ideju o djelovanju gravitacije nakon što ga je udarila jabuka otpala sa stabla.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Njutn

Njutn je iznos sile kojom je potrebno djelovati na tijelo mase 1 kilogram da bi se ono ubrzalo za 1 metar u sekundi na kvadrat.

Ako stavim 10 Njutona to je gravitacija planete Zemlje ( 10 m/ sekunda na kvadrat )

Znači da na tvoju masu odnosno svaki tvoj kilogram planet Zemlja dijeluje s 10 Njutona.

Ako ja imam 1 kilogram i s deset metara napravim slobodni pad dole sam za jednu sekundu.

Šta ako imam deset kila ? Padnem za 0,1 sekundu tj za toliko vremena pređem taj put.

To je pravi razlog zašto se tebi čini da je puno da nešto pada u atmosferi 100 sekunda ako je bačeno samo s tisuću metara.

Postoje vektori sila koji se suprostavljaju priliko tog slobodnog pada manje mase na drugu i oni postoje samo zato šta ih nešto veže ( amtosfera ) jer da nema niakkve komunikacije između njih dakle vakum onda nije uopće bitno jer s eove dvije sile ne dodiruju jer ne postoji medij između njih ( ko spužva ).

:) sto napisa...
upravo radim na konstrukciji, dimenzioniram elemente
dimenzionirati znaci odrediti potrebnu dimenziju konstruktivnih dijelova
uprosteno receno, odredis potrebnu visinu i sirinu grednih elemenata, ploca itd...
odredis potrebnu armaturu i njen raspored ako se radi o betonu
prije postupka dimenzioniranja mora se rijesiti statika, to znaci odrediti sve utjecaje u svakom elementu
izracunaju se lezajne reakcije, momenti savijanja, aksijalne sile...
racuna se ovisno statickom sustavu, jedno je prosta greda, drugo, greda preko dva jednaka ili vise jednakih raspona
trece greda preko dva ili vise razlicitih raspona, cetrvto greda s prepustom, na jednom kraju, na oba, ploce u jednom smjeru,
kriznoramirane, s podvlakama, bez podvlaka na stupovima, proboj stupa, itd itd
da bi se moglo ovo izracunati treba znati sve o materijalima, tezina, cvrstoca , klasa, itd...
sve navedeno se izrazava velicinama kao sto su kN, kn/m , kN/m2 , cvrstoca materijala N/mm2 , momenti otpora sa cm3, momenti tromosti cm4 itd itd
uzeh malo pauze da ti napisem sto radim, a ti mi ovdje objasnjavas sto je N ili kilonjutn:)

by RayMabus 3/1/2024, 19:59

Ne možeš ti gurat stol u svojoj sobi ako ne dođeš do njega i gurneš ga rukom. Mora bit to nešto ( nekakvi atomi ) šta vas veže. Ako je samo vakum dakle ništa onda nikakvih uzajamnih odnosa nema tu.

Ako nema atoma nego je vakum uopće nije bitno kolika je ta masa iznad površine koja šeta nekom planetom il bilo čega šta je velike mase po kojoj netko šeta. Njena gravitacijska konstanta je uvijek ista. Ona je konstanta.

Ako ti ubaciš atome u taj vakum pojavljuje se spužva dakle linija komunikacije a to znači da odma postoji uzajaman odnos sila. Zato ti se ta forumula slobodnog pada drukčije proračunava kad imaš atmosferu jer moraš uzet masu odnosno silu i onda na temelju toga obiješ koliko vremena će to stvarno padat s neke visine dakle ta masa.

by RayMabus 3/1/2024, 20:02

Težina je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju. Prema definiciji jakosti gravitacijskog polja težina je jednaka umnošku mase tijela m i jakosti gravitacijskog polja, to jest ubrzanja sile teže g:
�=�⋅� $Ukrajinska ofanziva - rikverc faza - Page 3 32dea58e242146e6c0686d4274185231fbb8c17e$
Kako je težina sila, mjerna jedinica je, kao i za sve sile, njutn (N). Obično se težinu vrlo često zamjenjuje s masom, ali je to, gledajući fizikalno, potpuno pogrešno.
Ako se tijelo nađe u sustavu koji se ubrzano giba, njegova će se težina promijeniti, primjerice težina se tijela u dizalu koje ubrzava prema dolje smanjuje, a u dizalu koje ubrzava prema gore povećava.

-

Ako se tijelo nađe u sustavu koji se giba ... sustav koji se giba prema dole je upravo ta bojna glava koja pada slobodnim padom.

by dijagram 3/1/2024, 20:19

Ne mozes fiziku nauciti na wikipediji, treba uciti iz knjiga i razumjeti stvari.
Glede slobodnog pada, kazes nesto pada 100 sekundi.
To bi bilo vrijeme pada, oznacimo ga s malim slovom "t"
T se moze izracunati kada se visinu s koje tijelo pada pomozi s dva i to podijeli s "g"
Iz tog rezultata izvadi se kvadratni korijen i dobije vrijeme koje je potrebno da tijelo
padne s neke visine "h" uz zemljinu gravitaciju 9,81m/s2
Jednostavnije receno ali nezgodno tipkati formule: vrijeme pada t=kvadratni korijen iz 2xh/g
Eto sad se igraj i racunaj
Horizontalni hitac o kojem ste ti i ero raspravljali je nesto slozeniji
Radi se o dva vektora ali oni se ne zbrajaju tek tako.
Rezluktanta vektora brzine slobodnog pada i vektora horizontalnog hitca s pocetnom brzinom
Pocetnu brzinu hitca treba znati, primjerice brzina metka pri ispaljivanju itd ona se kvadrira
Kvadrira se i krajnja brzina slobodnog pada koju valja izracunati
Iz zbroja tih kvadrata izvadi se kvadratni korijen i dobije brzina tijela pri dodiru sa tlom

by RayMabus 3/1/2024, 20:38

T se moze izracunati kada se visinu s koje tijelo pada pomozi s dva i to podijeli s "g"
Iz tog rezultata izvadi se kvadratni korijen i dobije vrijeme koje je potrebno da tijelo
padne s neke visine "h" uz zemljinu gravitaciju 9,81m/s2

--

S deset metara ? pirat

Deset puta dva = 20 djeljeno 10 = 2 = izvadimo korijen od 2 = 1,4142135623731

S tisuću metara ? pirat

by RayMabus 3/1/2024, 20:53

1000 metara puta 2 = 2000 djeljeno 10 = 200 i korjen od ovoga je

sqrt(200) = 14,142135623731

14 sekundi

Ima logike.

$Ukrajinska ofanziva - rikverc faza - Page 3 58cf8f4bbd9b506325ffe5b08aa7afb625d3400b$

Iz toga ide :

$Ukrajinska ofanziva - rikverc faza - Page 3 Ef887df09d0a7835b710e5ca4c62f4d8ff843b3a$

S deset tisuća metara = sqrt(2000) = 44,7213595499958

44 sekunde i puta opet 10 = 447 metara u sekundi

by dijagram 3/1/2024, 21:00

To je vrijeme, ali vise ste o brzini.
Sad probaj krajnju brzinu tijela u slobodnom padu.
Oznacimo je s malim "v" brzina pri udaru u tlo v= 2xgxh i iz toga izvaditi kvadratni korijen
Jednostavno je kao i vrijeme

by RayMabus 3/1/2024, 21:05

Al ima problem s tom teorijom jer ovo vrijedi kod malih visina a kod većih treba uzet mase.

Evo ovdje to spominje:

Uobičajeno je da se slobodni pad (ili gibanje kosinom) uzima kao primjer jednolikog ubrzanog gibanja (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora zraka ili trenja. No gornji matematički izraz treba uzimati s oprezom. Ako i nema otpora, tijelo će se gibati stalnim ubrzanjem samo na veoma malom dijelu puta, na onom dijelu na kojemu se r vrlo malo mijenja. Prema tome, slobodni pad se može uzimati kao primjer jednoliko ubrzanog gibanja jedino kod malih visina pada.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Newtonov_zakon_gravitacije

by RayMabus 3/1/2024, 21:10

dijagram wrote:To je vrijeme, ali vise ste o brzini.
Sad probaj krajnju brzinu tijela u slobodnom padu.
Oznacimo je s malim "v" brzina pri udaru u tlo v= 2xgxh i iz toga izvaditi kvadratni korijen
Jednostavno je kao i vrijeme

Je al ovo vrijedi ako nisu velike visine.

Ima taj problem s masom i ako je slobodni pad duži.

Između dva tijela je spužva ( nekakvi atomi ) i te sile privlačenja se u osnovi cijelo vrijeme privlače i jedna drugu savladavaju i veća savladava manju i to se ne vidi kod malih visina i onda se uzima ta formula izračuna vremena al to ne vrijedi ako je taj slobodni pad duži.

Ovo ti se neće pojavit u čistom vakumu di baš nema niakkvih atoma između vas al oće ako ima dakle atmosfera su atomi i onda je to neki eter između vas ko neka spužva i dolazi do linije komunikacije.

by dijagram 3/1/2024, 21:12

RayMabus wrote:Al ima problem s tom teorijom jer ovo vrijedi kod malih visina a kod većih treba uzet mase.

Evo ovdje to spominje:

Uobičajeno je da se slobodni pad (ili gibanje kosinom) uzima kao primjer jednolikog ubrzanog gibanja (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora zraka ili trenja. No gornji matematički izraz treba uzimati s oprezom. Ako i nema otpora, tijelo će se gibati stalnim ubrzanjem samo na veoma malom dijelu puta, na onom dijelu na kojemu se r vrlo malo mijenja. Prema tome, slobodni pad se može uzimati kao primjer jednoliko ubrzanog gibanja jedino kod malih visina pada.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Newtonov_zakon_gravitacije

ne treba, tijela razlicitih masa a identicnog oblika postici ce istu brztinu i vrijeme pada.
ne mozes gledati pero, ono zbog aerodinamike pada sporije.
kocka od 1 m3 od celika ima masu 7850 kg kocka od 1m3 lakog drveta ima masu 380 kg
obje ce pasti istovremeno
na pero djeluje zraj zbog gradje a ne zbog njegove mase.

by dijagram 3/1/2024, 21:12

dijagram wrote:
RayMabus wrote:Al ima problem s tom teorijom jer ovo vrijedi kod malih visina a kod većih treba uzet mase.

Evo ovdje to spominje:

Uobičajeno je da se slobodni pad (ili gibanje kosinom) uzima kao primjer jednolikog ubrzanog gibanja (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora zraka ili trenja. No gornji matematički izraz treba uzimati s oprezom. Ako i nema otpora, tijelo će se gibati stalnim ubrzanjem samo na veoma malom dijelu puta, na onom dijelu na kojemu se r vrlo malo mijenja. Prema tome, slobodni pad se može uzimati kao primjer jednoliko ubrzanog gibanja jedino kod malih visina pada.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Newtonov_zakon_gravitacije
ne treba, tijela razlicitih masa a identicnog oblika postici ce istu brztinu i vrijeme pada.
ne mozes gledati pero, ono zbog aerodinamike pada sporije.
kocka od 1 m3 od celika ima masu 7850 kg kocka od 1m3 lakog drveta ima masu 380 kg
obje ce pasti istovremeno
na pero djeluje zrak, zbog gradje a ne zbog njegove mase.

by RayMabus 3/1/2024, 21:15

Ne znam ja. Njuton je to napisa a ne ja.

Ima ta baza znaš, to s masama i silama kad je između njih eter tj nije čisti vakum.

Pada pada i sad se smanjuje udaljenost između tih masa i onda se pojavljuje ta priča tj ne možeš više računat po onoj šabloni za male visine.

by dijagram 3/1/2024, 21:16

No glede horizontalnog hitca, ako dvije kocke iste mase i oblika jednu samo pustimo s vrha katedrale a drugu istovremeno nekom silom bacimo horizontalno kao horizontalni hitac, sto mislis kako ce pasti na tlo.
Koja prije koja kasnije ili mozda istovremeno:)

by RayMabus 3/1/2024, 21:23

Taj Njuton kad je živija nije ima avion tako da su te njegove formule napravljene za male visine a i on sam spominje masu i razdaljinu nakon šta je slobodni pad duži.

Te sile kad nije vakum jedna drugu guše jer ova jača savladava otpor ove slabije i onda ova kad pruža otpor smanjuje u početku brzinu i kad jača sila savlada ovu tj privuče je onda je samo još jače privuče sebi.

by dijagram 3/1/2024, 21:23

RayMabus wrote:Ne znam ja. Njuton je to napisa a ne ja.

Ima ta baza znaš, to s masama i silama kad je između njih eter tj nije čisti vakum.

Pada pada i sad se smanjuje udaljenost između tih masa i onda se pojavljuje ta priča tj ne možeš više računat po onoj šabloni za male visine.

Formule koje pisem upravo su Njutnove, masu mozes slobodno zanemariti , oblik ne, ali to je druga prica.
Evo mozes izracunati kranju brzinu tijela ako njegova pocetna brzina iznosi 2500m/s kao sto negdje navodite i ako je lansirano s 12000 metara visine
kao horizontalan hitac.
Prvo izracunati brzinu slobodnog pada, to si gore ulovio kako.
Onda se pocetna brzina tijela zna ona je recimo zadana s tih 2500 m/s
Onda se kvadrira izracunata brzina slobodnog pada i kvadrira se pocetna brzina ove 2500
kad se brzine x i y kvadriraju onda se zbroje
kad se zbroje opet izvadit kvadrati korijen i eto maksimalne brzine pri udaru u tlo.

by Eroo 3/1/2024, 21:28

Konačno se nešto pametno da pročitat i na ovom forumu.
Da zaključimo: Kinžal je smeće od rakete.
Zadnji dio puta leti brzinom 3.6 Macha, pa se ga obara
sa prastarom "Šilkom"-ZU-23-2.
Ako želi pogoditi cilj mora kočit...i jebiga. :^0

https://twitter.com/i/status/1742292513346465911

by RayMabus 3/1/2024, 21:30

Pri slobodnom padu od beskonačnosti do daljine r razlika potencijalne energije prelazi u kinetičku, i brzina v_o koju tijelo ima ovisi o udaljenosti r od centra privlačenja mase M. To znači da bi tijelo u slobodnom padu palo do nekog položaja r s istom onom brzinom s kojom se s tog položaja u gravitacijskom polju mora osloboditi. Brzina oslobađanja sa Zemlje iznosi 11.2 km/s i naziva se još drugom kozmičkom brzinom. Želimo li tijelo koje već kruži oko mase M osloboditi, trebat će mu do brzine oslobađanja dodijeliti manju energiju nego kad je ležalo na Zemlje. Brzinu tijela treba povećati od v_k do v_o, ustvari kinetičkoj energiji treba dodati iznos G M m / 2 r; dakle, tijelu treba dovesti još toliko kinetičke energije koliko kinetičke energije već ima. Na takav se način postupa s svemirskim letjelicama koje se otpremaju na planete. One se najprije lansiraju u putanju oko Zemlje, gdje je bezzračni prostor, a onda se u odabranom trenutku ponovo pale raketni motori, raketa postiže brzinu oslobađanja i usmjeruje letjelicu prema cilju.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Newtonov_zakon_gravitacije

by Eroo 3/1/2024, 21:35

Meni se dopada plan kad "kupiš" 1 i dobiješ 4.

https://twitter.com/i/status/1742257675495149719

by RayMabus 3/1/2024, 21:37

Zbog trenja koje stvara Zemljina atmosfera, nije uvijek korisno, pa ni moguće, ubrzavati objekte do brzine od 11,2 km/s jer je ova brzina predaleko u hipersoničnom režimu za bilo koji model pogona. Kod slanja letjelica u svemir, prvo ih se lansira u nisku Zemljinu putanju (eng.: Low Earth Orbit), da bi ih se tak nakon toga ubrzalo do brzine oslobađanja koja na tim visinama iznosi oko 10,9 km/s (nešto manje nego na površini Zemlje). Da bi letjelica opće bila u niskoj zemljinoj orbiti, ona mora biti ubrzana do oko 8 km/s.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Brzina_osloba%C4%91anja

Niska orbita oko Zemlje, vrsta orbite umjetnih satelita oko planeta Zemlje. Sateliti na ovoj orbiti su na visini od 100 km do otprilike 2000 kilometara iznad površine Zemljinih oceana. Iznad te orbite je srednje visoka orbita oko Zemlje

by Sponsored content