Ruski Avtovaz će izvoziti automobile ‘Lada’ u Iran

Sokolov je, na marginama investicijskog skupa „Rusija zove“, najavio da će Iran biti jedna od važnih destinacija u pogledu direktnog izvoza automobila i opreme. Rekao je i kako bi se automobili sklapali u Iranu.


Ruski Avtovaz će izvoziti automobile ‘Lada’ u Iran



Konačno su se opametiili pa došli pameti da ako već prodaju naftu da onda moraju pošto Zapad ide ka e-autićima i pravit tržište za tu naftu tj potrošnja a to su auti na benzin i dizel.

Ako ne proizvedu oni proizvest će netko drugi. Fino autosalon u Teheranu a on otvori autosalon za svoje aute u Moskvi, možete preko Kaspisjkog mora prevozit brodom da ne prelazite druge države ( Azerbejđan ) i fino poslovna suradnja, udružite se i to je to.

Rastuće tržište automobila u srednjoj Aziji.

Oholo Mudovski wrote:

Jako loša vijest, svaka proizvedena Lada je noga u guzicu klimatskim ciljevima 

Nisam ja kriv šta mali Švabo nema nafte pa će mu ovo rastuće tržište automobila u državama koje imaju nafte dodatno smanjit mogućnost nabavke iste iz inostranstva. Neka pedaliraju.

Prije revolucije malobrojna je manjina bila vrlo bogata, a ogromna većina opasno siromašna. Danas se čini da je proces ujednačavanja opće siromaštvo proširio na čitavo pučanstvo. Revolucija je tek djelomice uspjela modernizirati državu- šećer je i dalje glavna roba, a ovisi o tekućim inozemnim cijenama. Ponekad se čini da je moderna birokratska elita zamijenila staru španjolsku veleposjedničku aristokraciju. U seoskim područjima život se u osnovi ne mijenja, a seljaštvo i dalje živi od uzgoja jednostavne hrane, kao što su grah, riža i banane. Unatoč svemu, veliki obrazovni program pokazao se vrlo uspješnim tako da, iako krajnji cilj stvaranja „novog čovjeka“ možda i nije postignut, Kuba je postala država s najmanje nepismenih na svijetu.

Komunistička partija je jedina politička stranka na Kubi koja je legalna. Ona drži vodeće funkcije u upravi zemlje, uključujući i sudstvo. Ostala politička pitanja uključuju ilegalnu emigraciju kubanaca u SAD, ekonomski embargo koji je SAD nametnuo Kubi i zatvaranje političkih disidenata koji su u opoziciji prema vlasti.

Ekonomija Kube je pod centralnim nadzorom političke vlasti. U posljednjijh nekoliko godina provedene su manje reforme da bi se smanjila nelikvidnost, povećala učinkovitost poduzeća i otklonila stalna nestašica hrane i još nekih osnovnih sredstava.

U razdoblju 1989.-1993. BDP je pao za 35%, kao rezultat raspada SSSR-a, najvećeg Kubanskog trgovačkog partnera. Nakon laganog oporavka u sljedećih nekoliko godina, 1999. BDP je povećan 6,3%, kao rezultat velikog uspona turizma. Ekonomija Kube se naglo razvija zbog turizma koji se svake godine sve više povećava.

Trenutno ima jedno od rijetkih svjetskih planskih gospodarstava , a njegovim gospodarstvom dominiraju turistička industrija i izvoz kvalificirane radne snage, šećera, duhana i kave.

Godine 2023., prema nedavnoj studiji Kubanskog opservatorija za ljudska prava (OCDH), 88% stanovništva Kube živi u ekstremnom siromaštvu.


Tijekom 1970-ih, Fidel Castro je poslao desetke tisuća vojnika kao potporu ratovima u Africi koje je podupirao Sovjetski Savez. Podržavao je MPLA u Angoli ( Angolski građanski rat ) i Mengistu Haile Mariama u Etiopiji ( Ogadenski rat ).


Sovjetske trupe počele su se povlačiti s Kube u rujnu 1991., ^[56] a Castrova vladavina bila je na ozbiljnoj kušnji nakon raspada Sovjetskog Saveza u prosincu 1991. (na Kubi poznato kao Posebno razdoblje ). Zemlja se suočila s teškim gospodarskim padom nakon povlačenja sovjetskih subvencija u vrijednosti od 4 do 6 milijardi dolara godišnje, što je rezultiralo učincima poput nestašice hrane i goriva. Vlada nije prihvaćala američke donacije u hrani, lijekovima i gotovini sve do 1993.  Dana 5. kolovoza 1994. državna sigurnost rastjerala je prosvjednike u spontanom prosvjedu u Havani. Od početka krize do 1995. Kuba je zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 35%. Trebalo je još pet godina da njezin BDP dosegne razinu prije krize. 

Kuba je od tada pronašla novi izvor pomoći i podrške u Narodnoj Republici Kini. Osim toga, Hugo Chávez , tadašnji predsjednik Venezuele , i Evo Morales , bivši predsjednik Bolivije , postali su saveznici i obje zemlje su veliki izvoznici nafte i plina.

Kuba se smatra autoritarnim režimom prema The Economistovom indeksu demokracije  i izvješćima Freedom in the World .  Točnije, Kuba se smatra vojnom diktaturom u Indeksu demokratske diktature i opisana je kao "militarizirano društvo" s oružanim snagama koje su dugo bile najmoćnija institucija u zemlji. 


Prema podacima iz 2019., Kina je glavni trgovinski partner Kube, a slijede je zemlje kao što su Španjolska, Nizozemska, Njemačka i Cipar. Glavni izvoz Kube su duhan, šećer i alkoholna pića, dok prvenstveno uvozi pileće meso, pšenicu, kukuruz i kondenzirano mlijeko.


Od 2018. Kuba je potrošila oko 91,8 milijuna američkih dolara na svoje oružane snage ili 2,9% svog BDP-a.


Od 1975. do kasnih 1980-ih sovjetska vojna pomoć omogućila je Kubi da unaprijedi svoje vojne sposobnosti. Nakon gubitka sovjetskih subvencija, Kuba je smanjila broj vojnog osoblja, s 235.000 u 1994. na oko 49.000 u 2021.


Sve agencije za provođenje zakona nalaze se pod kubanskim Ministarstvom unutarnjih poslova, koje nadziru Revolucionarne oružane snage.

Kubanska vlada također ima agenciju pod nazivom Obavještajna uprava koja provodi obavještajne operacije i održava bliske veze s ruskom Federalnom sigurnosnom službom.

Policijski automobil Lada Riva u Holguínu

Kuba

Komunistička partija je jedina politička stranka na Kubi koja je legalna. Ona drži vodeće funkcije u upravi zemlje, uključujući i sudstvo. Ostala politička pitanja uključuju ilegalnu emigraciju kubanaca u SAD, ekonomski embargo koji je SAD nametnuo Kubi i zatvaranje političkih disidenata koji su u opoziciji prema vlasti.

Ekonomija Kube je pod centralnim nadzorom političke vlasti. U posljednjijh nekoliko godina provedene su manje reforme da bi se smanjila nelikvidnost, povećala učinkovitost poduzeća i otklonila stalna nestašica hrane i još nekih osnovnih sredstava.

Rusija se vraća na Kubu.

Po ovome šta ja vidim uskoro će Lada otvoriti i predstavništvo i autosalon u Havani.

Komunjare s Kube nemaju para a KGB-u koji je u odlični odnosima s kubanskom vlašću i kubanskom obavještajnom službom trebaju novi auti da se mogu kurčit po Kubi kako su oni ipak srednja viša klasa na otoku.

RayMabus wrote:Od svibnja 2022. vlasnik AvtoVAZ-a je Lada Auto Holding, zajedničko ulaganje dva državna poduzeća, NAMI i Rostec.

KGB je vlasnik Lade.

Na čelu organizacije je Sergej Čemezov kojeg je na to mjesto imenovao ruski predsjednik Vladimir Putin 

Osnovana 2007. godine, organizacija se sastoji od oko 800 poduzeća, koja zajedno čine 15 holding kompanija: jedanaest u obrambeno-industrijskom kompleksu i tri u civilnom sektoru. Rostecove organizacije nalaze se u 60 konstitutivnih dijelova Ruske Federacije i isporučuju robu u više od 70 zemalja svijeta.


https://en.wikipedia.org/wiki/Rostec

RayMabus wrote:Automobili Lada pojavili su se na Kubi sredinom 1970-ih. Postali su popularni 80-ih i do kraja ovog desetljeća predstavljali su više od 30% automobila koji se koriste u zemlji. Ladu 2101 koristi policija i kao taksi.
...

Sad im je zatvoreno zapadno tržište pa mogu jedino tamo di im nije uvelo sankcije.

Tko pati pod sankcijama, odnosno uvodi sam sebi sankcije i financira rat, na dnu teksta... 
...spadam u kategoriju građana koja je glasala kontra EU i nadam se da ću vidjeti raspad te tvorevine tvorovske, a velike nade polažem u nadolazeću ekonomsku krizu znajući da je jedino lova gravitacijska točka koja drži EU na okupu...
[size=34]Tako je u 20 mjeseci od veljače 2022. preplaćeni plin iznosio 185 milijardi eura, a ukupno su članice EU u te svrhe potrošile 304 milijarde eura. Prethodno je EU takve iznose trošila nekoliko godina. Plin je od travnja 2017. do kraja 2021., dakle gotovo u pet godina, koštao 186 milijardi, a od 2013. do 2021., dakle u devet godina, 292 milijarde.[/size]

Sad će se povezat s Iranom koji im je ipak saveznik u ratu protiv Zapada itd. Neće se desit da nemaju laka za boje jer im je Zapad uveo sankcije. Prodaja auta će malo i porast u idućim godinama u Rusiji jer je pala zbog rata pa se stvara nestašica itd malo poticaji i to je to. Povezana im je sad auto industrija s vojno industrijskim kompleksom itd.

Na Zapadu su im sankcije al da se to zaobić uvozom iz druge ruke dakle kao polovno međutim oni rade za sebe a tu nema strogih eko propisa pa je veći problem na tehničkom to registrirat nego sa uvoz i kako ga zaobić.

Oni će koliko vidim šta se konkretno Lade ić na ovo šta sad imaju u ponudi: dva modela osobnih auta, jedan karavan ( to je osobni auto samo produžen za teret ), Lada đip klasika jer im je to svjetski poznati brend i ovi neki novi đip Lada i to im je dovoljno.

Ono šta će bit zanimljivo a posebno šta im je Zapad udario sankcije te su na tom istom Zapadu postroženi eko propisi a oni ne rade te neke s manje CO2 nego obične motore ko prije itd je njihov izvoz u zemlje treće svijeta a posebno šta je sad vlasnik Lade KGB.

U najmnogoljudnijoj državi svijeta prošle godine je proizvedeno više od 26 miliona vozila, u SAD-u 9,1 milion, a u Japanu 7,8 miliona. U Njemačkoj, koja se smatra automobilskom nacijom, je 2021. proizvedeno 3,3 miliona vozila. Više je proizvedeno u Meksiku i Južnoj Koreji.
Među velikim svjetskim proizvođačima su i Španija, Tajland, Rusija, Francuska, Turska, Indonezija i Kanada.

Pogledajte kako se u posljednjih 70 godina mijenjao poredak država u proizvodnji vozila