Francuska na čelu Europe

by RayMabus 16/2/2022, 14:43

Ključna pitanja francuskih predsjedničkih izbora

Francuski predsjednički izbori koincidiraju s predsjedavanjem Francuske Europskom unijom. Međutim, predsjednik Macron nije iskoristio mogućnost odgode francuskog mandata na čelu Europe, kako bi se mogao sasvim posvetiti svojoj kampanji za reizbor. Namjera mu je iskoristiti svoju, uglavnom pozitivo ocjenjivanu “bilancu vođe na međunarodnoj sceni“, a odgoditi onu spornu po pitanju vrućih unutarnjopolitičkih tema u središtu interesa francuskih birača i najbolje plasiranih protukandidata (Marine Lepen, Eric Zemmour): kako poboljšati standard i sigurnost građana, zaustaviti imigraciju i islamizaciju francuskih teritorija.

Kako se Macron, za razliku od svojih suparnika, još uvijek nije službeno kandidirao, postao je neuhvatljiv za svoje predsjedničke protukandidate u Francuskoj. Stoga se francuska nacionalna predsjednička kampanja preselila u Europski parlament, gdje europarlamentarci iz oporbe opstruiraju Macronove istupe. Dok se aktualni francuski predsjednik bavi europskim identitetom i suverenitetom, njegovi glavni suparnici u utrci za novi predsjednički mandat uglavnom su preokupirani obranom francuskog nacionalnog identiteta i suvereniteta. Radi se o „vodi koja zasad ide na Macronov mlin“, što potvrđuju sve izborne ankete, a u kojima se aktualni predsjednik komotno plasira ispred svih svojih izazivača. Posredno, njegova federativna vizija EU-a i dalje je u prednosti pred degolističkom – onom unije europskih nacija-država. I to ne samo zbog objektivno uspješnih aspekata Macronove vanjske politike, nego zbog multiplikacije predsjedničkih kandidata na ekstremnoj desnici (Eric Zemmour), koja je prepolovila birački potencijal Marine Lepen – kandidatkinje koja je bila smatrana glavnom Macronovom konkurenticom.

Unutar opisanog okvira, budući francuski predsjednik bi trebao ponuditi najbolji odgovor na dva složena pitanja. Prvo je vanjskopolitičko: kakvo je mjesto Francuske u svijetu koji se pretvorio u teren ekonomske i geostrateške konfrontacije između Kine i Sjedinjenih Država? Drugo pitanje polazi od problema postupnog nestajanja granica između vanjskopolitičke i unutarnjopolitičke domene zbog nestajanja državnih granica koje je promovirala globalizacija – odnosno omogućila ultraliberalna doxa. Sve to kako bi se stvorili uvjeti u kojima bi privatni interesi nekolicine postupno zamijenili državnu stratešku viziju i interese. U tu su svrhu tržišni zakoni stavljeni iznad državnih i prava manjina iznad prava većine. A obezglavljene svjetske, pa i francuske političke, gospodarske, obavještajne i diplomatske elite zatekle su se u središtu rastućih sukoba privatnih interesa. Dakle, drugo središnje pitanje francuske predsjedničke kampanje je kako okrenuti trend prema kojem je moćnim i agresivnim manjinama (milijarderi; etničke, rasne, rodne, religijske, vegetarijanske, ekološke i antivakserske skupine) dozvoljeno da vrše politički (socijalni i ekonomski) i intelektualni teror nad konstitutivnim većinama (nacionalnim, regionalnim, međunarodnim) ?

Pitanje pozicioniranja francuske na terenu ekonomske i geostrateške konfrontacije između Kine i Sjedinjenih Država

Glede prvog pitanja francuske predsjedničke kampanje, novinar magazina Marianne, Marc Endeweld, u svojoj upravo objavljenoj knjizi l’Emprise predstavlja rezultate istraživanja koja svjedoče o lutanjima francuskih diplomata i obavještajaca. Konstatira da ih nadilazi nova strateška situacija. Zašto? Ne znaju kuda idu jer su ostali zaključani u zastarjeloj, linearnoj, analitici svjetskih zbivanja – zbog čega im geopolitička kompleksnost današnjice izmiče. Umjesto da reguliraju njihovu interakciju, ostaju zarobljeni u kontradikcijama svog regionalnog (EU) i međunarodnog (NATO) identiteta, te njihove akcije nisu pravovremene niti primjerene kriznim situacijama. Istina, Macronova europska strateška autonomija i snažna ujedinjena Europa omogućile bi regulaciju kontradikcija, ali se ne radi o općeprihvaćenoj doktrini. Dakle, čak i da Macron uspije lansirati nužne reforme EU-a u samo 6 mjeseci francuskog predsjedavanja Unijom, za očekivati je da one dodatno obezglave europske diplomate i obavještajce koji djeluju u realnom prostoru i vremenu. Poglavito francusku diplomaciju i obavještajne službe, o čemu svjedoče recentni događaji.

Iz poglavlja knjige koje je Marc Endeweld posvetio rekonstrukciji slijeda događaja koji su prethodili pandemiji COVID-19 razvidno je da se virus odgovoran za Covid-19 u Kini počeo širiti već krajem ljeta 2019. Dakle ranije nego prema tumačenjima iz službenih francuskih izvora. Usprkos činjenici da je za postojanje laboratorija P4 u Wuhanu zaslužan francuski Institut Pasteur; usprkos nedavno priznatoj suradnji između ta dva instituta, upravo se Francuska pokazala posebno nespremnom prilikom izbijanja pandemije. Ona čak nije raspolagala zadovoljavajućom količinom zaštitnih maski na državnim zalihama. Nakon što je pandemija postala realnost, ravnateljica francuskog javnog zdravstva u Francuskoj (SPF), Geneviève Chêne, za Le Figaro je izjavila: “dio od 616 milijuna kirurških maski koje je vlada nabavila između 2005.-2006. uništen je između 2017. i 2019. Činjenica da su kirurške maske namijenjene stanovništvu, te da se Ministarstvo zdravstva nije uvjerilo u njihovu korisnost za širu javnost – kako smo vidjeli 2020. – mislim da je to moralo utjecati na odluku da se zalihe ne popune”. Što dokazuje da francuske diplomatske i obavještajne službe nisu vladajuće pravovremeno informirale o zdravstvenoj katastrofi koja se sprema, iako su imale priliku prve doći do informacija i iako se Kina u to vrijeme već profilirala u chalengera Zapada.

Situacija se ponovila prilikom „afere s australskim podmornicama“ i kreiranja AUKUS-a kao NATO-bis čiste anglosaksonske strukture. Ti događaji su potvrdili da vladajući ne raspolažu kvalitetnim informacijama čak niti kada se radi o zbivanjima unutar Atlantskog saveza kojem pripadaju. Isto iako je Francuska, za razliku od drugih europskih država, ekonomsko-politički-vojno prisutna u novom geopolitičkom središtu svijeta, Indo-Pacifiku, prostoru u kojem su se Anglosaksonci pozicionirali bez njih. Što javnost navodi na razmišljanja da Francuska neće moći kvalitetno braniti svoje interese na terenu ekonomske i geostrateške konfrontacije između Kine i Sjedinjenih Država; sve dok je, za razliku od Velike Britanije i Amerike, okovana imobilizmom kojega su izvor EU i NATO. Stoga su najbolje plasirani protukandidati, dakle oni koji su u poziciji spriječiti Macronov reizbor, kandidati radikalne desnice: Marine Le Pen i Éric Zemmour, oni koji se zalažu za francusku neovisnost. Zato će rezultat francuskih predsjedničkih izbora značajno utjecati na smjer razvoja EU-strukture u idućih pet godina.

Pitanje manjinskog terora

Jedino iznenađenje ove predsjedničke kampanje je kandidatura nacionaliste Érica Zemmoura, bivšeg polemičara Le Figaro-a i C-news – televizijske postaje (usporedive s Fox-news-om), čiji je vlasnik kontraverzni francuski milijarder Vincent Bolloré (Grupa Vivendi). Neupitno je da Zemmour-ovo uključivanje u kampanju ima pozitivne efekte, jer je u prvi plan dovelo problem terora agresivnih manjina nad konstitutivnim većinama; poglavito problem islamizacije francuskih teritorija. Međutim brzo je postalo jasno da on i sam nastupa kao vođa agresivne, nacionalistički nastrojene buržujske manjine. Kao takav, francuskom prekarijatu nudi samopreusmjeravanje prema njemu socijalnih naknada koje misli oduzeti van europskim strancima. Dakle već je jasno da u središtu predsjedničke kampanje neće biti rastuće nejednakosti, nego sukobi privatnih interesa u središtu onih strateških državnih. Špekulira se na temu: „Što ako je Zemmour samo koristan idiot u dealu između Bolloréa i Elizejske palače? “Naime je Vincent Bolloré, magnat francuskih medija, kada je bio uključen u bitku za kontrolu globalnog svjetskog kontejnerskog prometa, računao na državnu – Macronovu podršku, koja nije stigla. Stoga se smatra da danas koristi Zemmoura kao sredstvo za potkusurivanje u sukobu s Macronom. Zemmour, bivši uposlenik medijskog carstva Bolloréa, je preuzeo pola biračkog tijela Marine Le Pen. Ali, ukoliko u drugom krugu udruže glasove, jači su od Macrona. Takva kampanja sasvim zaobilazi „malog čovjeka“. Žuti prsluci već najavljuju nove manifestacije.

Jasno je da rezultat francuskih predsjedničkih izbora neće bitno i direktno utjecati na odnose Francuske s Hrvatskom, ali bi to mogao posredno, promjenom odnosa prema Rusiji. Pobjedom Le Pen ili Zemmoura Francuska bi jasno stala na stranu Putina u ukrajinskoj krizi. Tada, u sigurnosnom smislu, više ne bi bila dovoljna maštovita „hrvatska vanjska politika svrstavanja na individualnoj razini“, koju je inaugurirao par Plenkovic-Milanović, a s ciljem da „svi vuci budu siti, a ovce cijele“. Plenkovic je podržao europsku vojnu industriju kupovinom Rafala, Milanović američku ulaganjem u američko tenkovsko groblje. Jedan je pro-ukrajinski, a drugi pro-ruski nastrojen. Tako su, bučnim svađama i individualnim svrstavanjem, osmislili „koncept druge generacije Titove politike nesvrstavanja“, odnosno, politike svrstavanja sa svim i svakim.

https://www.geopolitika.news/analize/dr-sc-sanja-vujacic-francuska-na-celu-europe/

by RayMabus 16/2/2022, 15:15

Jasno je da rezultat francuskih predsjedničkih izbora neće bitno i direktno utjecati na odnose Francuske s Hrvatskom, ali bi to mogao posredno, promjenom odnosa prema Rusiji. Pobjedom Le Pen ili Zemmoura Francuska bi jasno stala na stranu Putina u ukrajinskoj krizi. Tada, u sigurnosnom smislu, više ne bi bila dovoljna maštovita „hrvatska vanjska politika svrstavanja na individualnoj razini“, koju je inaugurirao par Plenkovic-Milanović, a s ciljem da „svi vuci budu siti, a ovce cijele“. Plenkovic je podržao europsku vojnu industriju kupovinom Rafala, Milanović američku ulaganjem u američko tenkovsko groblje. Jedan je pro-ukrajinski, a drugi pro-ruski nastrojen. Tako su, bučnim svađama i individualnim svrstavanjem, osmislili „koncept druge generacije Titove politike nesvrstavanja“, odnosno, politike svrstavanja sa svim i svakim.

Francuska na čelu Europe

Francuska na čelu Europe

Re: Francuska na čelu Europe