Rera iz Banovića

Mnogi su, dakle, kroz protekla desetljeća bili u potrazi za Rerom i pokušavali doći do nje da bi je vratili u alkarski grad, ali nisu uspijevali. Joško Marić je uspio, došao je do parne lokomotive, postao njezin vlasnik, ugovorio je njezinu obnovu i nudi je rodnom gradu na preuzimanje. Evo Marićeve priče:

Marić je za boravka u Banovićima došao do predstavnika "Rudnika mrkog ugljena", kazao im što ga zanima, a oni su mu omogućili da razgleda lokomotive, naglašavajući da su one njihov veliki turistički potencijal.

- Poslije razgovora s njima, u dogovoru s Refikom Husićem preko "Erax Investa" smo "Rudnicima mrkog ugljena Banovići" 31. kolovoza 2020. godine uputili pismo namjere za otkup neispravne lokomotive oznake 83-157.

Uskoro smo dobili odgovor da je ne bi prodavali jer im je ta parna lokomotiva posebno značajna budući da je sudjelovala u snimanju filma "Valter brani Sarajevo". Znao sam da ima i četvrta, s oznakom 83-181. Uz pomoć brojnih prijatelja pratio sam razvoj događaja.

U jednom trenutku, u drugoj polovici prošle godine, "Rudnici mrkog ugljena Banovići" odlučili su neispravnu lokomotivu oznake 83-181 i cijelu kompoziciju od hrđe uništenih vagona dati na javnu dražbu kao staro željezo. Javio sam se na javnu dražbu na kojoj sam bio najpovoljniji ponuđač pa sam postao vlasnik cijelog "paketa".




Stvarni vlasnik postao sam 19. studenoga 2021. godine jer sam toga dana obavio posljednju uplatu prema ugovoru s "Rudnicima mrkog ugljena Banovići" i dopremio lokomotivu s vagonom za ugljen, što predstavlja neodvojivu cjelinu, u krug tvrtke "Erax Invest". Na moj zahtjev u "Erax Investu" su tijekom prosinca napravili ponudu za potpunu obnovu lokomotive, koju sam ja prihvatio, potpisao ugovor i uplatio akontaciju da se krene s poslom.

O kojim se iznosima radi – pitamo sugovornika.

- Za sve dosadašnje troškove koje sam imao, a koji obuhvaćaju aktivnosti tijekom 2020. i 2021. godine, dakle sve do dopremanja kupljene lokomotive u krug poduzeća "Erax Invest" i uplaćenu akontaciju za početak obnove, odlučio sam da to bude moj doprinos povratku Rere u Sinj. Pritom moram naglasiti da su mi u dosadašnjoj realizaciji ovoga projekta veliku potporu pružali moji prijatelji iz Bosne i Hercegovine kojima sam kazao da to radim za svoj rodni grad.

Sinj bi trebao financirati obnovu lokomotive. Prema troškovniku "Erax Investa" radi se o iznosu od 92.500 eura. Za taj novac izvest će se kompletna restauracija, što znači da će se lokomotiva dovesti u potpuno obnovljeno stanje. U "Erax Investu" formirali su posebni stručni tim za obnovu lokomotive.

https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/uskrksnuce-dalmatinske-legende-sinjani-vracaju-reru-na-tracnice-nakon-60-godina-lokomotiva-stize-iz-udarnickog-rudnika-doznajemo-detalje-velikog-projekta-1157760

"Serija 83 je najuspjesnija, najpoznatija i najbrojnija serija uzanih lokomotiva
na bivsim prugama JZ-a. Ukupno ih je numerisano 182 (napravljeno 185), sto ovu
seriju pravi najbrojnijom serijom lokomotiva na prugama 760 mm u svijetu.

https://www.zeleznice.in.rs/forum/viewtopic.php?f=36&t=139

Sinj bi trebao financirati obnovu lokomotive. Prema troškovniku "Erax Investa" radi se o iznosu od 92.500 eura. Za taj novac izvest će se kompletna restauracija, što znači da će se lokomotiva dovesti u potpuno obnovljeno stanje. U "Erax Investu" formirali su posebni stručni tim za obnovu lokomotive.

U kojem roku bi se obnova obavila?

- Dogovarani rok je godinu dana, ali me Refik Husić uvjerio da to može biti i puno prije, do godišnjice sinjske Rere u rujnu.

Znači da bi se Rera, po vama, u rujnu mogla vratiti u Sinj?

- Mogla bi.

A hoće li?

- To ovisi o sinjskoj gradskoj vlasti.

Jeste li kontaktirali s gradonačelnikom Buljem?

- Sastali smo se, a nazočilo je i nekoliko njegovih suradnika. Gradonačelnik je bio oduševljen. Kada se uvjerio da se radi o posve istovjetnoj lokomotivi koja je vozila sinjsku feratu, rekao je da će Grad ući u realizaciju toga projekta.

Ja čekam da to sve skupa konkretiziramo. Kao rođeni Sinjanin nadam se da će se projekt razvijati na zadovoljstvo Grada i njegovih građana.

Ako se, međutim, uvjerim da se proces vraćanja Rere u Sinj svodi na "šuplju" priču, sve što sam do sada napravio preusmjerit ću u poslovni potez. Ovakvih parnih lokomotiva na tržištu je vrlo malo, a potražnja je velika. Sinj doista ima jedinstvenu priliku za vraćanje Rere i ne smije je propustiti – zaključuje Marić.

Željeznička pruga od Splita do Sinja bila je duga 45 kilometara, a ferata se kretala brzinom nešto većom od 20 kilometara na sat. Dionica od Dugopolja do Sinja trebala je bili samo "slijepi krak" planirane pruge koja bi Split, tada lučki grad u austrijskoj Dalmaciji, trebala povezati sa zaleđem i spojiti ga s Bugojnom i ostatkom tada guste uskrotralne mreže u BiH koju je carevina pripojila 1908. godine.

Tako je vožnja od Sinja do Splita trajala oko dva sata i 10 minuta, a iz Splita do Sinja, zbog puno većeg uspona, trajala je dva i pol sata, a često i više. Iz Sinja je Rera polazila prema Splitu u 5.30 i 14.40 sati, a iz Splita prema Sinju u 8.15 i 17.55.

Na uskotračnoj pruzi Sinj - Split - Sinj Reru je vuklo gotovo 20-ak različitih lokomotiva. Pruga je otvorena s tri lokomotive serije 188 tip C od 250 konjskih snaga, proizvedene u tvornici "Krauss" u austrijskom Linzu od 1884. do 1903. godine.

Poslije Drugog svjetskog rata stigle su i dvije lokomotive iz Amerike, kao pomoć UN-a tadašnjoj Jugoslaviji. Slobodna Dalmacija bilježi da je na pruzi 1955. godine prometovalo šest parnih lokomotiva.

Posljednje lokomotive koje su vukle Reru bile su tipa 83 od 345 konjskih snaga, a proizvodile su se u tvornici "Krauss" od 1903. do 1929. godine i u "Đuri Đakoviću" 1948. i 1949. godine.

Sinjska rera uskotračna je željeznica koja je od 12. rujna 1903. do 1. listopada 1962. prometovala između gradova Sinja i Splita i time bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica između Cetinske krajine i najvećeg hrvatskog grada na jugu.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sinjska_rera