Pandemija pogodila i pčele...alarmantno u Velikoj Britaniji

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/imamo-hrpe-uginulih-diljem-drzave-nakon-drhtavice-slijedi-totalna-paraliza-i-smrt-pandemija-pogodila-i-pcele-krivulja-raste-eksponencijalno/10264279/?fbclid=IwAR3w_-c74PN-ncuY_APcigZwGPVimayhyjrlXTO_1VvtIiXSee0MxvRkPVQ

ALARMANTNO U BRITANIJI
'IMAMO HRPE UGINULIH DILJEM DRŽAVE, NAKON DRHTAVICE SLIJEDI TOTALNA PARALIZA I SMRT' Pandemija pogodila i pčele, krivulja raste eksponencijalno...







Antonio Pisacreta/Ropi / Zuma Press / Profimedia

Arhivska fotografija

Virusna bolest pogađa tisuće pčela i eksponencijalno se širi Velikom Britanijom.

VEZANE VIJESTI

• 
  

  [size=14]ROLLS-ROYCE POSLUJE NIKAD BOLJE Ali ne s prodajom automobila, već upravo vlada prava pomama za njihovim eko medom koji proizvode u Goodwoodu![/size]

  
  
  

 

• 
  

  [size=14]OZBILJNE POSLJEDICE KORIŠTENJA PESTICIDA: Istraživanje pokazalo da uzrokuju izumiranje bumbara![/size]

  
  
  

 

• 
  

  [size=14]IZGUBLJENA SEZONA ZA PČELARE Zbog zabrane kretanja, veliki dio ne može obići svoje pčelinjake. Posljedice bi mogle biti nesagledive - za njih i voćare[/size]

  
  
  

Riječ je o virusu kronične paralize pčela (CBPV) koji je zabilježen 2007. u Lincolnshireu. Desetak godina kasnije evidentiraju ga u 39 od 47 engleskih, kao i u šest od osam velških regija, pokazuju podaci istraživanja provedenog među više od 24 tisuće pčelara.
Virus uzrokuje drhtavicu, nemogućnost letenja te smrt u roku od samo tjedan dana. Hrpe uglinulih pčela mogu se vidjeti diljem zemlje, piše Guardian.

Virus se brže širi u velikim košnicama
Znanstvenici predvođeni profesorom Gilesom Budgeom sa sveučilišta u Newcastleu ustanovili su da se virus među pčelama profesionalnih pčelara širi brže neko kod malih, amaterskih uzgajivača.
Studija je objavljena u časopisu 'Nature Communications'. Znanstvenici su analizom više od 130 tisuća uzoraka meda iz 25 zemalja došli do jasnih dokaza kako se virus širi dvostruko brže u profesionalnim košnicama u Velikoj Britaniji nego u drugim zemljama. Objasnili su kako se virus u velikim košnicama širi brže zbog velikog broja stanovnika.
Profesionalni pčelari pokušavaju spasiti pčele dovođenjem novih matica, no po nekim podacima to bi moglo dodatno ugroziti pčele ako se "uveze" zaražena matica.
- Pčelari u nas nisu toliko veliki. Prosječan pčelar u Velikoj Britaniji ima oko 100 do 200 kolonija, dok onaj u SAD-u ima deset tisuća - objašnjava Budge.
Bolest otkrivena i kod bumbara i mrava
CBPV je poznat stoljećima, prve simptome opazio je još Aristotel, no čini se kako se sada rapidno širi. Prevalencija je u SAD-u 2007. bila svega 0.7 posto da bi 2014. bila čak 16 posto. Udvostručen je i broj zaraženih pčela u Italiji, dok je u Kini bolest nekada imalo devet, a sada 38 posto pčela.
Zaražena jedinka virus može šest dana prenositi bez pojave ikakvih simptoma, a za to vrijeme može zaraziti više kolonija, piše Guardian. No, prosječna pčela ne udaljava se više od deset kilometara od kolonije, a znanstvenici su virus pronašli i na udaljenostima od četrdeset kilometara. Vjeruje se da su "krivac" pčelari koji košnice imaju na različitim, međusobno relativno malo udaljenim lokacijama.
Bolest je otkrivena i kod bumbara te mrava, no način prijenosa među njima zasad nije poznat.
Rob Nickless, čelnik Udruge pčelara, kaže da bi najnovija studija mogla pomoći proizvođačima da bolje razumiju bolest. Istraživači će nastaviti raditi na genetici bolesti kako bi vidjeli je li došlo do mutacije te kako je bolest stigla u Veliku Britaniju.

aiiiii..sirote pčelice..nije nikako da ide na dobro..ovo stvarno zabrinjava..

Čele su bile moj hobi. Na žalost zbog kroničnog manjka vrimena mora sam odustati od njih. Da živim na selu možda bi imao par košnica..
Prvi i najveći problem kod njih je seljenje kojim je prije 50 i više godina pokupljen u dalekom istoku Azije nametnik varoa ( a uništava ih na način nešto između ptice kukavice i Aliena ), a s kojim su se tamošnje sorte naučule nositi. Naša sorta, Kranjska još nije. Pokušava se evolucija i prirodna selekcija ubrzati, ali ništa od toga....
Sada osim pogleda u nebo hoće li padati kiša glavni posao pčelara je kako suzbiti tog nametnika. A ima još hrpa bolesti, ova je najgora i bez ljudske intervencije zajednice bi propale. Pitanje je mogu li se igdje u prirodi naći divlje zajednice pčela. Izraz upala sikira u med će zamjeniti upala kašika u med...

mutava baštarda wrote:Čele su bile moj hobi. Na žalost zbog kroničnog manjka vrimena mora sam odustati od njih. Da živim na selu možda bi imao par košnica..
Prvi i najveći problem kod njih je seljenje kojim je prije 50 i više godina pokupljen u dalekom istoku Azije nametnik varoa ( a uništava ih na način nešto između ptice kukavice i Aliena ), a s kojim su se tamošnje sorte naučule nositi. Naša sorta, Kranjska još nije. Pokušava se evolucija i prirodna selekcija ubrzati, ali ništa od toga....
Sada osim pogleda u nebo hoće li padati kiša glavni posao pčelara je kako suzbiti tog nametnika. A ima još hrpa bolesti, ova je najgora i bez ljudske intervencije zajednice bi propale. Pitanje je mogu li se igdje u prirodi naći divlje zajednice pčela. Izraz upala sikira u med će zamjeniti upala kašika u med...

sta ih unistava, neka ptica?

ptice pčelarice su najmanji problem.
Upis "između ptice kukavice i Aliena" je način djelovanja nametnika varoa destruktis.
Matica položi jaja u saće, jaje se razvija i nakon nekoliko dana kad se jaje razvije dovoljno , pčele začepe saće u kojemu je položeno jaje, a prije nego to naprave ostave hranu za pčelu koja će se unutra formirati i razvijati i koja će desetak dana poslije izići iz saća spremna za rad. Sad se vraćamo na onaj dio gdje pčele začepe saće, tu nastupa nametnik. Još ne ne zna osjeti li feromone jaja ili hranu koja se stavlja unutra ali neposredno prije začipanja sača s jajašcem uleti varoa i izleže svoja jaja. I sad unutra kad se to začepi ima scena iz Aliena. Imaš pčelu koja se razvija, a na njoj nekoliko nametnika koji joj sišu limfu...

mutava baštarda wrote: ptice pčelarice su najmanji problem.
Upis "između ptice kukavice i Aliena" je način djelovanja nametnika varoa destruktis.
Matica položi jaja u saće, jaje se razvija i nakon nekoliko dana kad se jaje razvije dovoljno , pčele začepe saće u kojemu je položeno jaje, a prije nego to naprave ostave hranu za pčelu koja će se unutra formirati i razvijati i koja će desetak dana poslije izići iz saća spremna za rad. Sad se vraćamo na onaj dio gdje pčele začepe saće, tu nastupa nametnik. Još ne ne zna osjeti li feromone jaja ili hranu koja se stavlja unutra ali neposredno prije začipanja sača s jajašcem uleti varoa i izleže svoja jaja. I sad unutra kad se to začepi ima scena iz Aliena. Imaš pčelu koja se razvija, a na njoj nekoliko nametnika koji joj sišu limfu...

ovo stvarno zvuči kao mali horor

mutava baštarda wrote: ptice pčelarice su najmanji problem.
Upis "između ptice kukavice i Aliena" je način djelovanja nametnika varoa destruktis.
Matica položi jaja u saće, jaje se razvija i nakon nekoliko dana kad se jaje razvije dovoljno , pčele začepe saće u kojemu je položeno jaje, a prije nego to naprave ostave hranu za pčelu koja će se unutra formirati i razvijati i koja će desetak dana poslije izići iz saća spremna za rad. Sad se vraćamo na onaj dio gdje pčele začepe saće, tu nastupa nametnik. Još ne ne zna osjeti li feromone jaja ili hranu koja se stavlja unutra ali neposredno prije začipanja sača s jajašcem uleti varoa i izleže svoja jaja. I sad unutra kad se to začepi ima scena iz Aliena. Imaš pčelu koja se razvija, a na njoj nekoliko nametnika koji joj sišu limfu...

uzas....

ima josh tih stvari..u japanu..