Iluzija slobodne volje

POSTOJI LI SLOBODNA VOLJA? Neuroznanost: 'To je iluzija, ljudske odluke danas možemo predvidjeti 7 sekundi unaprijed'




Da su naše misli, osjećaji i iskustva rezultat električnih i kemijskih reakcija u našem mozgu, danas više nema dvojbe među neuroznanstvenicima. Ljudski mozak ima 100 milijardi stanica, neurona, a svaki od njih stvara i do 10.000 sinaptičkih veza .




Da ljudi nemaju slobodnu volju, tvrde danas mnogi neuroznanstvenici. Oni smatraju kako slobodna volja nije ništa drugo nego obična iluzija čiji je smisao da se čovjek dobro osjeća. “Mi vjerujemo da možemo slobodno odlučivati na temelju razumnih argumenata. No sa znanstvenog stajališta mozak je složeni sustav bez središnjice koja bi sve mogla organizirati. Svaka mentalna aktivnost posljedica je neurobioloških procesa”, rekao je za Deutsche Welle poznati njemački neuroznanstvenik Wolf Singer, koji tvrdi kako zbog organizacije čovjekova mozga naše odluke uglavnom nastaju podsvjesno. “Mi tek kasnije tom procesu pridajemo neku namjeru pa onda vjerujemo da smo mogli i drukčije odlučiti. No to nije istina”, dodao je Singer.


“No jedno je sigurno: znanost više ne prihvaća dualističke ideje koje podržavaju religije i filozofi, poput Renéa Descartesa, da duša ili um mogu egzistirati neovisno o našem mozgu ili tijelu”, dodao je Haggard.
Da su naše misli, osjećaji i iskustva rezultat električnih i kemijskih reakcija u našem mozgu, danas više nema dvojbe među neuroznanstvenicima. Ljudski mozak ima 100 milijardi stanica, neurona, a svaki od njih stvara i do 10.000 sinaptičkih veza. Kad budemo i na teorijskoj i na praktičnoj razini razumjeli kompleksnost tih veza, moći ćemo odgovoriti i na pitanje kako zapravo radi mozak.



http://www.jutarnji.hr/neuroznanost--to-je-iluzija--ljudske-odluke-danas-mozemo-predvidjeti-7-sekundi-unaprijed/1387271/

Trinity wrote:
“No jedno je sigurno: znanost više ne prihvaća dualističke ideje koje podržavaju religije i filozofi, poput Renéa Descartesa, da duša ili um mogu egzistirati neovisno o našem mozgu ili tijelu”, dodao je Haggard.

To bi onda značilo da, kad čovjek umre, sve što je naučio, nestane?

AlfaOmega wrote:

To bi onda značilo da, kad čovjek umre, sve što je naučio, nestane?

pa ne baš,nešto ostane i na fejsu,forumu,jutjubu,vikipedii,guglu itd..

Po ovom da, jer sve što smo naučili "pohranjeno"  je fizički u našem mozgu /tijelu.

bobster wrote:

AlfaOmega wrote:

To bi onda značilo da, kad čovjek umre, sve što je naučio, nestane?

pa ne baš,nešto ostane i na fejsu,forumu,jutjubu,vikipedii,guglu itd..

To bi onda značilo da ako čovjek sagradi kuću , da bi i kuća nestala s njime, ali kuća nije znanje.

Ova i slična ispitivanja samo potvrđuju determinizam.
(Determinizam je filozofsko učenje po kojem je sve što postoji povezano kauzalnim, uzročno-posljedičnim vezama, materijalne ili nematerijalne prirode. Prema ovoj doktrini, nema slučajnosti, proizvoljnosti, niti slobodnog čina u univerzumu, već je sve unaprijed određeno prethodnom poviješću zbivanja.  https://translate.google.hr/translate?hl=hr&sl=sr&u=https://sh.wikipedia.org/wiki/Determinizam&prev=search)


Sve ono što nas okružuje, i mi sami,  svijet oko nas,zajedno sa filozofijom i religijom, svaka najmanja  i najveća promjena ima svoj uzrok, sve skupa je samo dio jedne složene "aplikacije". I svaka odluka , svaki izbor za koji mislimo da je "naš", u stvari to nije, on je samo svoj...

Reshimot

Evo zakaj pitam... interesantna mi je ova teza po kojoj postoji neka vrst spiritualne pohrane svega kaj čovjek nauči i spozna, a koja se kasnije usađuje u podsvijest budućih generacija, što u osnovi predstavlja neki vid kolektivne evolucije svijesti kroz generacije.

Just a thought

Nešto kao cloud ?
Kako se ugrađuje u podsvijest? 

da bi s ebilo sloodno treba imati hrabrosti

mislim da se i svijet znanost vraća ideji determinizma, čovjek se naravno ne ponaša random, barem ne pretežito, ali tu nastaje problem što se uvijek identificiramo s onim što smo napravili i iz tog razloga, nikad nećemo ni izaći iz tog loopa iluzije slobodne volje..

kic wrote:mislim da se i svijet znanost vraća ideji determinizma,

https://en.wikipedia.org/wiki/Laplace%27s_demon#Arguments_against_Laplace.27s_demon

je znači, znanost je išla nekako ovako, Newton je rekao ako znamo položaj i brzinu neke čestice onda uvijek možemo predvidjeti što će se dogoditi s tom česticom, onda su došli ovi kvantni fizičari koji su rekli da se ne može sa sigurnošću utvrditi i to je ono načelo neodređenosti prema kojem se onda računaju vjerojatnosti za kretanja-ishode blabla..

i baš u tvom linku se spominje Bohm, koji smatra da je probabilističko ponašanje gledajući širu sliku - u stvari skriveni determinizam, tj teorija skrivenih varijabli, ali to nije toliko prihvaćeno mišljenje..

oću reći da je prehrabro reći da se svit vraća determinizmu, pogotovo hard determinizmu.
svaki novi skok u spoznaji okuraži ljude da pomislu, evo, sad sve znomo.

nisam ne rekao da sve znomo opet, temelj znanosti je personifikacija Ignoramusa, tj ništa ne znamo samo po sebi, već promatramo, analiziramo, i testiramo.. neki testovi naginju ponovno na zaključak determinističkog ustrojstva svijeta ali nikad nećemo ni saznati to.

ok, al nemun dojam da se svit vraća.
meni se čak čini drukčije.

http://www.informationphilosopher.com/solutions/scientists/penrose/

treba malo detaljnije promotrit tu vezu izmedu Slobode i Znanja. Spinoza je govorio sto covjek vise poznaje sebe, tim je slobodniji. Ali gledajuci to s cisto zemaljske empirijeks eperspektive, znanje covjeka na neki nacin sputaje. sto cojek vise znam, tim vis eje svjestan posljedica svojih akcija, tim slijedom sve je neodlucniji za poduzet ih.

ne znam, ja sam danas gledao neki klip na youtubeu gdje pokazuje različita skeniranja mozga ljudi koji imaju različita stanja, i nisam mogao vjerovati koliko moždani udar, depresija, drogiranje ili neki sindrom kao ADHD doslovno pojede mozga, a opet, imaš usporedbi gdje su dvije osobe dijagnosticirane od kliničke depresije, jedna ima skroz oštećen mozak, a drugi izgleda pak "normalno", tako da me ni to saznanje nije toliko ni oslobodilo jer ni znanost ne zna što bi s tim.. inače mi je zanimljivo kad sam danas čuo da su psihijatri jedini lječnici koji ne gledaju organ na kojem se specijaliziraju, mozak..

jokerman wrote:. sto cojek vise znam, tim vis eje svjestan posljedica svojih akcija, tim slijedom sve je neodlucniji za poduzet ih.

pa to ne slijedi.
ča je čovik svjesniji posljedica, potezi su mu precizniji.

aben wrote:

jokerman wrote:. sto cojek vise znam, tim vis eje svjestan posljedica svojih akcija, tim slijedom sve je neodlucniji za poduzet ih.

pa to ne slijedi.
ča je čovik svjesniji posljedica, potezi su mu precizniji.

mislio sam rec, najvrijednija ljudska osobina, - odlucnost, ne mora nuzno profitirati od akoomuliranog znanja, kod neodlucnijih priroda to ih onda sputava jos i vise, dok, kao sta si sma naveo, onim odlucnim daje potrebnu preciznost. Ali opet, bolje bit neznalica ali odlucan, neg sveznajuc a neodlucan, Bitan je kapacitet za akciju, isli da s e stim covjek rada, to nije nesta sta uce po skolama.

jokerman wrote:da bi s ebilo sloodno treba imati hrabrosti

I hrabrost je predodređena.