U Srbu obilježen Bivsi Dan ustanka u Rh govorima, pjesmom, grahom i druženjem

Ringo10 wrote:To u Srbu ne treba biti slavljeno. Niti su komunisti vodili taj ustanak niti je borba protiv okupatora tu bila motiv za borbu.

Počinjeni su teški zločini protiv nesrpskih civila i to je veliki promašaj komunističkih vlasti. To u Srbu i ono u Drvaru je proglašeno za Dan Ustanka iz čisto politikantskih razloga.

Ringo10 wrote:To u Srbu ne treba biti slavljeno. Niti su komunisti vodili taj ustanak niti je borba protiv okupatora tu bila motiv za borbu.

Počinjeni su teški zločini protiv nesrpskih civila i to je veliki promašaj komunističkih vlasti. To u Srbu i ono u Drvaru je proglašeno za Dan Ustanka iz čisto politikantskih razloga.

Sora wrote:Nejasno je potpuno zadto se taj skup povezuje s cetnickim ustankom. 
Srbi imaju pravo komemorirati svoje velike zrtve iz prvih dana NDHAZIJE ciji je pocetak i kraj obilježen krvlju nevinih .

Pa se dalje igrajte ustasa i cetnika.

Sora wrote:

Ringo10 wrote:To u Srbu ne treba biti slavljeno. Niti su komunisti vodili taj ustanak niti je borba protiv okupatora tu bila motiv za borbu.

Počinjeni su teški zločini protiv nesrpskih civila i to je veliki promašaj komunističkih vlasti. To u Srbu i ono u Drvaru je proglašeno za Dan Ustanka iz čisto politikantskih razloga.

Ha? 

• 10. travnja: Prva uhićenja u Gospiću provedena su u večernjim satima, 10. travnja 1941., na dan proglašenja NDH. Prvi uhićeni bili su muškarci srpske nacionalnosti, njih 20. Tijekom travnja i svibnja 1941., u Gospiću je uhićeno nekoliko desetaka osoba srpske nacionalnosti, uključujući nekoliko žena. Uhićenja su nastavljena i nakon 10. travnja, kada je uhićena skupina od 23 gospićkih komunista i lijevih HSS-ovaca, Hrvata. Objavljena su imena 19 uhićenika hrvatske nacionalnosti, zatočenih u ustaškom zatvoru u Gospiću iz travnja 1941., uključujući i imena pojedinih komunista iz Perušića. Uhićenici Srbi likvidirani su početkom svibnja 1941., najvjerojatnije pokraj Macoline jame. Jedan broj uhićenih Hrvata pušten je iz zatvora. Poznata je struktura izvršitelja uhićenja i počinitelja navedenih ubojstava i imena su im objavljena. ^[1]
  

• 11. travnja: Uhićenje oko 30 srpskih muškaraca u Novoj Gradiški. Uhićeni su u zatvoru u Novoj Gradiški ostali do 6. svibnja 1941, kada su prepraćeni u kaznionicu u tvrđavi Stara Gradiška. Dvojica su ubijena u zatvoru u Novoj Gradiški, prije 6. svibnja. Iz kaznionice u Staroj Gradiški 16 zatočenika pušteno je 2. srpnja 1941., pod uvjetom da se presele u Srbiju. Ostali su stradali u ustaškim logorima. ^[2] Prema pojedinim istraživanjima, 11. travnja 1941. u Novoj Gradiški uhićeno je 57 osoba, od čega sedmero djece i trinaest žena. Za uhićenja u Novoj Gradiški odgovoran je Mirko Eterović. ^[3]
  

• 13. travnja: Pripadnici Hrvatske seljačke zaštite opkolili su šest sela u seoskoj općini Novigrad Podravski (kotar Koprivnica) i uhitili veći broj muškaraca Srba (prema tvrdnjama svjedoka riječ je o oko 500 uhićenih). Od njih je 40 zadržano u pritvoru, a ostali su pušteni. Od 40 zadržanih osoba, rat su preživjele samo 2 osobe. Ostali su stradali tijekom ljeta 1941. ^[4]
  

• 13. - 14. travnja: Uhićenje 12 komunista Hrvata u Perušiću i sprovođenje u mjesni ustaški zatvor, gdje je istovremeno izolirano 5 muškaraca Srba. U sličnim okolnostima uhićenja su vršena i u Gornjem Kosinju i Donjem Kosinju. U Kosinju je uhićeno najmanje 8 komunista (4 hrvatske i 4 srpske nacionalnosti) i najmanje 4 muškarca srpske nacionalnosti nekomunista. Objavljeni su podaci o uhićenim osobama, poimence. Među uhićenima je bio i Dušan Brujić, član Okružnog komiteta KPJ/KPH za Liku. Uhićenici srpske nacionalnosti ubijeni su krajem travnja 1941. te bačeni u jamu Duman pokraj Ličkog Lešća. ^[5] Prema drugim, preciznijim, podacima, dio uhićenih Srba s područja Kosinja, koji su lišeni slobode 13.-14. travnja 1941., ubijen je pokraj jame Duman 10. srpnja 1941. ^[6]
  

• 14. travnja: Uhićenje 12 srpskih stanovnika Topuskog, od kojih su objavljena imena njih 7. Ove su osobe stradale tijekom ljeta 1941. u logorima u Lici.^[7]
  

• 14. - 15. travnja: Uhićenje 20 Hrvata, članova i simpatizera KPJ/KPH i lijevo naklonjenih HSS-ovaca u Pazarištu pokraj Perušića u Lici. Među uhićenima bio je i španjolski borac Mile Butorac iz Donjeg Pazarišta. Imena uhićenih su objavljena. Od 20 uhićenih ustaše su u travnju ubile četiri komunista u blizini sela Klanca. Među ubijenima bili su španjolski borac, Mile Butorac, i predsjednik seoske općine Pazarište, Vicko Milinković. Većina uhićenih puštena je nakon određenog vremena, ali su mnogi od njih ponovno uhićeni u drugoj polovici svibnja 1941.^[8] [9]
  

• 15. travnja: Formiran je prvi ustaški logor, logor Danica, u Koprivnici. Prvi zatočenici su u logoru izolirani između 18. i 24. travnja 1941. Riječ je o manjoj grupi lokalnih stanovnika srpske, hrvatske i židovske nacionalnosti, uhićenih u Koprivnici i okolici. Prvi upravnik logora bio je koprivnički ustaša - emigrant Martin Nemec. Već 4. svibnja, u logoru je bilo 763 logoraša, a 18. svibnja, 1007, 30. lipnja, 2175, a 15. srpnja, 2656 logoraša. U drugoj polovici srpnja 1941. dolazi do prebacivanja logoraša iz logora Danica u ustaške logore u Lici (Gospić, Jadovno), tako da je do kraja srpnja iz logora Danica za Gospić upućeno 1960 logoraša, dok ih je 76 oslobođeno. ^[10] [11]
  

• Sredinom travnja: Uhićenje 2 osobe hrvatske i 2 osobe srpske nacionalnosti u Dugoj Resi. Prema izvorima iz NDH, jedan od uhićenih, radnik Josip Juran, ubijen je 16. travnja 1941. Ostali su sprovedeni u ustaške zatvore i logore odakle se nisu vratili. ^[12]
  

• 17. travnja: Prvi poznati masovni zločin ustaša nad srpskim stanovništvom u NDH, na temelju do sada poznatih povijesnih izvora, dogodio se u blizini Starog Petrovog Sela, na području kotara Nova Gradiška, 17. travnja 1941. Riječ je o ubojstvu oko 25 srpskih stanovnika sela Stari Slatinik i Brodski Stupnik sa područja kotara Slavonski Brod (sela se nalaze između Nove Gradiške i Slavonskog Broda i bila su etnički mješovita, ali većinski naseljena hrvatskim stanovništvom). Ustaše su u ovim selima sredinom travnja uhitile oko 30 srpskih stanovnika i 17. travnja 1941. provele su ih prema Novoj Gradiški, ali su na putu prema gradiškom zatvoru odlučili izvrše strijeljanje uhićenika u blizini Starog Petrovog Sela. Od oko 30 uhićenika strijeljano je oko 25, dok se za petoricu vjeruje da su uspjeli pobjeći. ^[13] [14]
  

• 18. travnja: Ubojstvo 39 muškaraca srpske nacionalnosti i jednog muškarca hrvatske nacionalnosti na području kotara Slavonska Požega. Iz grada Slavonske Požege odvedena su i ubijena dvojica muškaraca, jedan srpski, a drugi hrvatske nacionalnosti. Ubojstva odraslih muškaraca vršena su u nekoliko sela u Požeškoj kotlini. U Amatovci je zabilježeno ubojstvo 5 lica, u Bogdašiće 3, u Kruševu 2, u Mijaca 2, u Mihajlije 5, u Sažije4, u Kamenskoj Šeovica 7, u Ratkovici 6, u Gradskim Vrhovcu 3, u Vučijaku Čečavskejednog lica. Istog dana u selu Striježevica uhićena su dva muškarca srpske nacionalnosti koji su transportirani u logor Danica, gdje su ubijeni nepoznatog datuma. Objavljeni su poimenični podaci o stradalima. ^[15]
  

• 19. travnja: Osnovan ustaški logor u Kerestincu. Prvih dana postojanja logora u Kerestinec su deportirani uglavnom Židovi i Srbi. Prvi komunisti zatočeni u logoru bili su lica koja su novouspostavljenim ustaškim vlastima predali organi Banovine Hrvatske. Procjenjuje se da je tijekom svibnja u logoru bilo zatočeno oko 300 osoba, od čega je komunista bilo oko 50. Početkom srpnja u logoru je bilo oko 100 komunista. Većina srpskih i židovskih zatočenika premještena je tijekom svibnja i lipnja u logor Danica te u logore u Lici, dok je većina komunista ubijena tijekom srpnja 1941. ^[16]
  

• 20. - 21. travnja: Nekoliko stotina mađarskih vojnika i 25 ustaša izvršili su opkoljavanje i pretres sela Silaš, dobrovoljačkog naselja između Osijeka i Vukovara. U selu su uhićena 24 muškarca. Također, manja uhićenja su izvršena i u susjednim selima : Ada (tri muškarca) i Palača (dva muškarca). Sutradan, 21. travnja, u blizini Laslova, strijeljano je devet stanovnika Silaša, dva stanovnika Palače i tri stanovnika Ade. Među ubijenima 11 je bilo srpske nacionalnosti, jedan hrvatske nacionalnosti i jedna osoba nepoznate nacionalnosti. Publicirani su poimenični podaci o stradalima. ^[17]
  

• 20. - 24. travnja: Ubojstvo 38 muškaraca srpske nacionalnosti na području kotara Slavonska Požega. Između 20. i 21. travnja, ubojstva su izvršena nad stanovništvom sljedećih naselja: Kantarovci (4 ubojstva), Treštanovci (4), Aleksandrovac (3), Poljanska (1), Gornji Vrhovci (1), Škrabutnik (1). Tijekom 23. travnja, ubojstva su vršena nad stanovništvom sljedećih naselja: Ivanovci (13), Migalovci (3), Bratuljevci (2), Brđani (2), Lučinci (2), Treštanovci (1). Stanovnici Ivanovaca ubijeni su u šumi pokraj sela Eminovci. Uhićenja i ubojstva izvršili su pripadnici osječkog ustaškog stožera na čelu s Franjom Pavićem i Zvonkom Mazurom. Publicirana su imena stradalih. ^[18]
  

• 25. travnja: Uhićenje 2 srpskog stanovnika u Kosjerskom Selu pokraj Barilovića a (u blizini Duge Rese). Uhićenici su sprovedeni u logor Danica da bi kasnije stradali u logoru Jadovno. ^[20]
  

• 26. travnja: Uhićenje 9 srpskih muškaraca u selu Borik (tada : Petrovac) pokraj Mikleuša(kotar Podravska Slatina). Uhićenici su sprovedeni u zatvor u Mikleuš, a zatim u zatvor u Osijek odakle se nisu vratili. ^[21]
  

• 27. - 29. travnja: U Gudovcu pokraj Bjelovara ubijeno je 195 Srba iz nekoliko sela kotara Bjelovar. Najprije je tijekom noći 27/28. travnja 1941. ubijeno 11 osoba, a 28. travnja 1941. strijeljano je 185 lica. Zločin je organizirao Eugen Dido Kvaternik, ravnatelj za javni red i sigurnost NDH, koji je prisustvovao likvidacijama. ^[22]
  

• 29. travnja: U logor Danica u Koprivnici pristigao prvi željeznički transport logoraša : 504 zatočenika srpskih nacionalnosti iz kotara Grubišno Polje, koji su pristigli u logor preko Zagreba. Riječ je o osobama uhićenim nakon 26. travnja 1941, na temelju zapovijedi šefa Ustaške nadzorne službe Eugena Dide Kvaternika. Veća skupina logoraša transportirana je 30. lipnja 1941. iz logora Danica stočnim vagonima ka Gospiću, i potom izolirana u logorima Gospić i Jadovno. Pretpostavlja se da je čitava grupa od 504 srpskih zatočenika iz Grubišnog Polja transportirana iz Danice u Liku gdje su pobijeni. Prethodno su u logoru Danica bili izloženi torturi. ^[24] Popisana su imena 557 stanovnika kotara Grubišno Polje koji su stradali u ustaškim logorima u Lici. ^[25]
  

• Krajem travnja: Prvi ustaški zločin na području Bihaća. Zločin je izvršio ustaški poručnik, Himzo Biščević, u selu Žegar. Biščević je ubio dvojicu srpskih stanovnika Ružice i jednog stanovnika sela Meljinovac. ^[26]
  

SvibanjUredi

T. wrote:Treba vam stavit mišomora u taj fažol da pokrepate pička vam materina više smrdljiva...

Ringo10 wrote:

Sora wrote:

Ringo10 wrote:To u Srbu ne treba biti slavljeno. Niti su komunisti vodili taj ustanak niti je borba protiv okupatora tu bila motiv za borbu.

Počinjeni su teški zločini protiv nesrpskih civila i to je veliki promašaj komunističkih vlasti. To u Srbu i ono u Drvaru je proglašeno za Dan Ustanka iz čisto politikantskih razloga.

Ha? 

Šta Ha

Informiraj se malo

Sora wrote:

T. wrote:Treba vam stavit mišomora u taj fažol da pokrepate pička vam materina više smrdljiva...

Picka tebi  kusina 
Tebe mati ni nije rodila

• Početkom svibnja: Osnovan logor Jadovno pokraj sela Trnovac na Velebitu u Lici. Logor je jedno vrijeme postojao usporedo s logorima u Gospiću i na Pagu i mnogi logoraši su iskusili boravak u nekoliko ovih logora. Logor je postojao do 21. kolovoza 1941. Prema publiciranim podacima u tzv. grupi gospićkih logora (Jadovno, Gospić, Pag) stradalo je najmanje 10 502 žrtava. Ovaj broj nije konačan. Prema znanstveno utemeljenoj pretpostavci suradnika Muzeja žrtava genocida iz Beograda, u ovim logorima stradalo je između 16.000 i 17.000 žrtava. ^[28] Povjesničar Đuro Zatezalo je iznio pretpostavku da je u ovim logorima stradalo 40 123 osoba, ali je publicirao samo 10 502 imena žrtava.
  
  

T. wrote:

Sora wrote:

T. wrote:Treba vam stavit mišomora u taj fažol da pokrepate pička vam materina više smrdljiva...

Picka tebi  kusina 
Tebe mati ni nije rodila

Tebe rodila sestra a opolodio je babo...

• 6. - 9. svibnja: Pokolj u Hrvatskom Blagaju pokraj Veljuna na Kordunu. Masovno uhićenje srpskih muškaraca na području bivšeg kotara Veljun ustaše su započele 6. svibnja. Iz Zagreba su u Hrvatski Blagaj stigla dva kamiona ustaša, pod zapovjedništvom Ivana Šarića, koji su, uz podršku ustaša iz Hrvatskog Blagaja i Slunja, izvršili uhićenje i ubijanje lokalnih Srba. Ukupno je uhićeno 625 muškaraca od kojih je 95, pretežno staraca, pušteno kućama, a 530 je ubijeno u Hrvatskom Blagaju. Uhićenja su vršena u sljedećim selima: Veljun, Sparenjak, Stojmerić, Bandino Selo, Crno Vrelo, Veljunska Glina, Cvijanović Brdo, Lapovac, Donji Poloj, Točak, Šlivnjak, Bogovolja (okolina Cetingrada). Od oko 530 zatočenika, preživio je jedino Dušan Nikšić, koji je prije masakra uspio pobjeći. Među pobijenima bila su dva pravoslavna svećenika, kao i 17 članova Komunističke partije Hrvatske, među kojima i tajnik kotarskog komiteta KPH / KPJ Slunj Nikola Kukić. ^{[37] [38][39][40]} Prema objavljenim podacima, poznato je koliko je stradalih po pojedinim mjestima: Veljun (119), Lapovac (48), Šlivnjak (34), Točak (22), Zagorje (19), Veljunska Glina (18), Sparenjak (17), Stojmerić (12), Bandino Selo (11), Kuzma (11), Bogovolja (9), Kosjersko Selo (8), Donji Poloj (8), Vođević Brdo (7), Srpska Blagaj (6), Glinice (5), Crno Vrelo (4), Klanac (4), Cvijanović Brdo (3), Ponorac (2), Snos (2). ^[41] [42]
  
  

marcellus wrote:41 su četnici proslavili taj ustanak uz svećenika pečenog na roštilju, vlč. gospodnetića

u međuvremenu su malo napredovali

ipak, bio je to zanimljiv antifašistički ustanak obzirom da su vođe tog ustanka potpisali čak tri sporazuma s musolinijevim fašistima o zajedničkom djelovanju.