Razmišljanja

ne razumin,
koja je rozlika izmedju tradicije i religije, osin u intezitetu?
tradicija zadovoljava i sustav misli, i djelovanje i objekt odanosti ( vlastitoj grupi) i temlejnu orijentaciju ( moral) . ako to religija rodi bolje, ok, neka to bude rozlika. ali jo neku drugu po ovomu prečitanomu ne vidin.
daj mi jedun primjer rane religije i njena obilježja zbog čega je religija i primjer tradicije, i zbog čega ne ulazi u definiciju religije.

ne razumin,
koja je rozlika izmedju tradicije i religije, osin u intezitetu?
tradicija zadovoljava i sustav misli, i djelovanje i objekt odanosti ( vlastitoj grupi) i temlejnu orijentaciju ( moral) . ako to religija rodi bolje, ok, neka to bude rozlika. ali jo neku drugu po ovomu prečitanomu ne vidin.
daj mi jedun primjer rane religije i njena obilježja zbog čega je religija i primjer tradicije, i zbog čega ne ulazi u definiciju religije.

ne razumin,
koja je rozlika izmedju tradicije i religije, osin u intezitetu?
tradicija zadovoljava i sustav misli, i djelovanje i objekt odanosti ( vlastitoj grupi) i temlejnu orijentaciju ( moral) . ako to religija rodi bolje, ok, neka to bude rozlika. ali jo neku drugu po ovomu prečitanomu ne vidin.
daj mi jedun primjer rane religije i njena obilježja zbog čega je religija i primjer tradicije, i zbog čega ne ulazi u definiciju religije.

ne razumin,
koja je rozlika izmedju tradicije i religije, osin u intezitetu?
tradicija zadovoljava i sustav misli, i djelovanje i objekt odanosti ( vlastitoj grupi) i temlejnu orijentaciju ( moral) . ako to religija rodi bolje, ok, neka to bude rozlika. ali jo neku drugu po ovomu prečitanomu ne vidin.
daj mi jedun primjer rane religije i njena obilježja zbog čega je religija i primjer tradicije, i zbog čega ne ulazi u definiciju religije.

aben wrote:ne razumin,
koja je rozlika izmedju tradicije i religije, osin u intezitetu?
tradicija zadovoljava i sustav misli, i djelovanje i objekt odanosti ( vlastitoj grupi) i temlejnu orijentaciju ( moral) . ako to religija rodi bolje, ok, neka to bude rozlika. ali jo neku drugu po ovomu prečitanomu ne vidin.
daj mi jedun primjer rane religije i njena obilježja zbog čega je religija i primjer tradicije, i zbog čega ne ulazi u definiciju religije.

Religija koja ne ulazi u definiciju religije?
Ti mene zezaš? :)
A mislim da ne trebam naglašavati kako religija sama po sebi posreduje određenu tradiciju.
Što se tiče odgovora na prvo pitanje, dao si ga sam, barem u osnovi.
Tradicija ipak ne posreduje pojedincu temeljnu orijentaciju i objekt odanosti ili to svakako ne radi tako uvjerljivo kao religija, što si i sam ostavio kao mogućnost.
Dok se još o vlastitoj grupi kao objektu odanosti preko tradicije može raspravljati, s druge strane je moral (kao temeljna orijentacija) ipak izvan dometa tradicije odnosno običaja ili navike, jer zahtijeva stanovito promišljanje odnosno umovanje ilitiga filozofiju. Koja čak ne mora nužno biti uvezana sa određenom religijom, makar svaka religija ima naravno neki svoj interni moral. To je, dakle, ipak nešto složenije, neka druga razina od same tradicije.

slidingdoorsoperator wrote:

aben wrote:ne razumin,
koja je rozlika izmedju tradicije i religije, osin u intezitetu?
tradicija zadovoljava i sustav misli, i djelovanje i objekt odanosti ( vlastitoj grupi) i temlejnu orijentaciju ( moral) . ako to religija rodi bolje, ok, neka to bude rozlika. ali jo neku drugu po ovomu prečitanomu ne vidin.
daj mi jedun primjer rane religije i njena obilježja zbog čega je religija i primjer tradicije, i zbog čega ne ulazi u definiciju religije.

Religija koja ne ulazi u definiciju religije?
Ti mene zezaš? :)
A mislim da ne trebam naglašavati kako religija sama po sebi posreduje određenu tradiciju.
Što se tiče odgovora na prvo pitanje, dao si ga sam, barem u osnovi.
Tradicija ipak ne posreduje pojedincu temeljnu orijentaciju i objekt odanosti ili to svakako ne radi tako uvjerljivo kao religija, što si i sam ostavio kao mogućnost.
Dok se još o vlastitoj grupi kao objektu odanosti preko tradicije može raspravljati, s druge strane je moral (kao temeljna orijentacija) ipak izvan dometa tradicije odnosno običaja ili navike, jer zahtijeva stanovito promišljanje odnosno umovanje ilitiga filozofiju. Koja čak ne mora nužno biti uvezana sa određenom religijom, makar svaka religija ima naravno neki svoj interni moral. To je, dakle, ipak nešto složenije, neka druga razina od same tradicije.

govoriš da tradicija ni religija, jer nemo neko obilježje. 
mene zanimo konkretan oblik ponašanja koji bi mogli nazvati tradicijskim, i konkretan oblik ponašanja ki bi mogli nazvati religijskin, a da vidin kako se prvi ne uklapa u definiciju religije a drugi uklapa. 


ako je rozlika u intezitetu, ok.

i, sad je stvor još zamršenija;
ako moral zahtjeva filozofiju, a svaka religija ima interni moral, kako unda religija more predhoditi filozofiji?

aben wrote:govoriš da tradicija ni religija, jer nemo neko obilježje. 
mene zanimo konkretan oblik ponašanja koji bi mogli nazvati tradicijskim, i konkretan oblik ponašanja ki bi mogli nazvati religijskin, a da vidin kako se prvi ne uklapa u definiciju religije a drugi uklapa. 


ako je rozlika u intezitetu, ok.

i, sad je stvor još zamršenija;
ako moral zahtjeva filozofiju, a svaka religija ima interni moral, kako unda religija more predhoditi filozofiji?

Razlika je u intenzitetu, ali nije samo u intenzitetu. To sam pokušao objasniti u prethodnom, ali i u onom ranijem postu.
Za konkretne primjere se pokušao snaći sam, mislim da to nije neki veliki problem, a ne moram ja baš sve pokušati objasniti.
Kako može religija prethoditi filozofiji?
Pa o tome sam ranije govorio u pokušaju da objasnim zašto za samu pojavu religije ili možda bolje rečeno protoreligije filozofija nije neophodna (što ne znači da je nužno isključena).
Pogotovo ako religiju definiramo onako kako je to učinio Fromm, a koja nužno ne uključuje Upravljača.
Dakle, tako je u samom početku. Naknadnim dodatnim širenjem i usložnjavanjem religije, ona više ne može bez svoje interne filozofije odnosno teologije, bez svojeg čvršće razrađenog morala i bez svojeg daljnjeg osmišljavanja i pozicioniranja u društvu odnosno svijetu.

povjetarac i lahor takodjer nisu sinonimi, jer je rozlika u intezitetu. medjutin,  ne morin se sititi nijednog primjera za dvo pojma čija se znočenja poklapaju u tolikoj mjeri, ali da ipak imo rozlike, ne samo u intezitetu. ne moreš samo reći da je rozlika da je religija usmjerenija, jer bez dodatne definicije i objašnjenja usmjerenja to nišće ne znoči. mislin, moreš, ali unda govori meni ili zidu, isto je:)
ok, ako ne ćeš, možda neko drugi naleti pa te dopuni. 

jo te čujen, govoriš da filozofija ni neophodna. ali mi to nisi uspi prodati. jesi li loš prodovoč ili sun jo loš kupac, možda budemo vidili ako se ki drugi jovi. 
za sa mi vako stoji;
upravljoč ili neupravljoč, ako religija nužno sadrži moral, a bez filozofije nemo morala, tada bez filozofije nemo religije.

Vi toliko zakomplicirate, a sve je tako jednostavno.
Klima u kojoj si rođen određuje tvoje svjesno i nesvjesno postojanje. Mi smo danas na određenom stupnju u kojem u svojim promišljanjima uzimamo sve stupnjeve koji su prethodili.
Tradicija, religija, filozofija....bakćate se oko toga, a nitko nije dao definiciju duhovnosti.
Kada netko da definiciju duhovnosti, tek tada možemo raspravljati o uopćenim pojmovima poput ovih...

mate wrote:Vi toliko zakomplicirate, a sve je tako jednostavno.
Klima u kojoj si rođen određuje tvoje svjesno i nesvjesno postojanje. Mi smo danas na određenom stupnju u kojem u svojim promišljanjima uzimamo sve stupnjeve koji su prethodili.
Tradicija, religija, filozofija....bakćate se oko toga, a nitko nije dao definiciju duhovnosti.
Kada netko da definiciju duhovnosti, tek tada možemo raspravljati o uopćenim pojmovima poput ovih...

Bože, mate, ti bi htjela definiciju duhovnosti u jednoj rečenici..   pročitaj definiciju duha u bilo kojem filozofijskom rječniku a u katoličkoj enciklopediju "definicija" duhovnosti je napisana od 261. do 274. stranice... nije tako jednostavno...

mate wrote:Vi toliko zakomplicirate, a sve je tako jednostavno.
Klima u kojoj si rođen određuje tvoje svjesno i nesvjesno postojanje. Mi smo danas na određenom stupnju u kojem u svojim promišljanjima uzimamo sve stupnjeve koji su prethodili.
Tradicija, religija, filozofija....bakćate se oko toga, a nitko nije dao definiciju duhovnosti.
Kada netko da definiciju duhovnosti, tek tada možemo raspravljati o uopćenim pojmovima poput ovih...

pa jo sun ti do definiciju

po meni svaka religija ili tradicija imaju svoju filozofiju, moral i tip duhovnosti... uzmimo naprimjer srpski mit o kosovskoj bitci... to je ne samo religija nego i filozofija i srž duhovnosti tog naroda.. a svaki narod ima svoju duhovnost, religiju, mitove, filozofiju... svaka religija i pripadajuća joj filozofija imaju svoj moral ili etički kodeks... čak je i ateizam religija.. usprkos tome što ne vjeruju u Stvoritelja, oni vjeruju u evoluciju i na tome grade svoju antiteističku religiju i svoj antiteistički moral iako toga uopće nisu svjesni... cijela kultura jednog naroda temelji se na religiji, pripadajućoj filozofiji i pripadajućem moralu koji korespondira sa religijom i pripadajućom filozofijom.. usporedimo samo indijsku duhovnost i filozofiju i moral sa kršćanskim.. vidjet ćemo da to nema nikakvih dodirnih točaka... a pogotovo ne sa ateizmom kao religijom...

kratko i jasno   bravo

My Brother Billo wrote:kratko i jasno   bravo

Što si ti zaključio? :)

metilda wrote:

mate wrote:Vi toliko zakomplicirate, a sve je tako jednostavno.
Klima u kojoj si rođen određuje tvoje svjesno i nesvjesno postojanje. Mi smo danas na određenom stupnju u kojem u svojim promišljanjima uzimamo sve stupnjeve koji su prethodili.
Tradicija, religija, filozofija....bakćate se oko toga, a nitko nije dao definiciju duhovnosti.
Kada netko da definiciju duhovnosti, tek tada možemo raspravljati o uopćenim pojmovima poput ovih...

Bože, mate, ti bi htjela definiciju duhovnosti u jednoj rečenici..   pročitaj definiciju duha u bilo kojem filozofijskom rječniku a u katoličkoj enciklopediju "definicija" duhovnosti je napisana od 261. do 274. stranice... nije tako jednostavno...

Pa Sli je postavio pitanje definicije duhovnosti. Na što sam ja napisala ono što sam pisala, da ju je teško dati kao uopćeno pravilo.

mate wrote:

My Brother Billo wrote:kratko i jasno   bravo

Što si ti zaključio? :)

bome na osnovu onih hijeroglifa nista 

aben wrote:jo te čujen, govoriš da filozofija ni neophodna. ali mi to nisi uspi prodati. jesi li loš prodovoč ili sun jo loš kupac, možda budemo vidili ako se ki drugi jovi. 
za sa mi vako stoji;
upravljoč ili neupravljoč, ako religija nužno sadrži moral, a bez filozofije nemo morala, tada bez filozofije nemo religije.

Na ovo sam već dva puta odgovorio, pa ne vidim razloga zašto bih to dodatno pojašnjavao. Samo ću kratko ponoviti da onda s obzirom na boldano ne možemo objasniti kako se pojavila religioznost kod neandertalaca kojima sklonost filozofiji nije bila jača strana.
Što se tiče morala, dokazano ga imaju i životinje, čak i one koje nemaju osobito intrigantan oblik svijesti poznat kao samosvijest.
Znači li to da i životinje u skladu sa takvim objašnjenjem imaju jaku skonost filozofiranju budući da nedvojbeno imaju moral?
Ja ipak ne bih išao tako daleko u zaključivanju nego bih radije potražio gdje se krije pogreška u premisama.
Dakle, za neke rudimentarne oblike religioznosti i moralnog ponašanja nije neophodna filozofija. To ne samo mi imamo ugrađeno u svoj genetski materijal i takvom ponašanju težimo doslovce instiktivno.
Ima onih koji tvrde kako smo rođeni religiozni ili barem sa jako naglašenom potrebom za takvim ponašanjem, ali ja ne bih išao niti tako daleko, jer nam postojanje tzv. božanskog gena (God gene) samo posreduje evolucijsku prednosti pri određenom ponašanju, ali je kvaka u tome da smo mi takvo ponašanje protumačili kao religiozno pri čemu smo skloni zanemariti moguća druga objašnjenja.
Ali kako je to još Kant dobro primjetio, svijet oko sebe promatramo ne direktno nego posredstvom našeg aparata percepcije pa su takve "obojanosti" posve prirodna stvar, što ne znači i dobra, jer prirodno i dobro također nisu sinonimi.
Druga je priča što je u odnosu na neke druge oblike života naš forte sposobnost apstraktnog promišljanja što jasno dovodi filozofiju u prvi plan, a bez filozofije nema nekog višeg oblika moralnog ponašanja i složenijeg oblika religioznosti, onog koji izlazi van domene našeg genetskog koda.
Ne mislim da ovdje postoje prodavači i kupci, samo neobavezno raspravljamo o raznim stvarima, ali mi je također jasno da odrasli i mentalno zreli ljudi u nekim zrelim godina koji iza sebe nose i određena iskustva koja su ih čvrsto formirala jako teško mijenjaju svoj ne samo ukupni svjetonazor nego i stavove na onim područjima koja su im jako važna.

aben wrote:pa jo sun ti do definiciju

Stavio si svijest na centralno mjesto, a ja sam onda postavio pitanje znači li to da i životinje imaju duhovnost s obzirom na činjenicu da imaju i svijest, a neke čak i posebno intrigantan oblik svijesti poznat kao samosvijest.
Na to pitanje nisam dobio jasan odgovor.
Pri čemu je poznato kako je za nastanak samosvijesti neophodna sposobnost apstraktnog izdvajanja i promatranja sebe kao posebne jedinke unutar zajednice, sa jedinstvenim obilježjima, što znači da neke životinjske vrste imaju i određeni oblik rudimentarne sposobnosti apstrahiranja inače neophodan za filozofiju, makar očito ne u dovoljnoj mjeri da bi jasno razvile i tu njima očito urođenu sposobnost odnosno potencijal.
A moguće da je tu u stvari samo do slabijih odnosno manje kompleksnih sposobnosti komuniciranja na taj apstraktan način u odnosu na nas ljude?
Eto još jednog pitanja bez jasnog odgovora.

My Brother Billo wrote:kratko i jasno   bravo

bome   upisala sam u google shema yisrael in hebrew i otvorilo mi se ovo... tu je sva mudrost i duhovnost svijeta...
inače, imam puno posla, ustajem u 4, na zemlji sam već u 5, kopam do 8  i sunce mi malo udari u glavu 
mislim da me do jeseni više neće biti na forumu tako da vas sve s mojim mačkama pozdravljam i želim dobre i kvalitetne diskusije...
Bog vas sve blagoslovio, rekao bi mali Tim 

I tebi nek je uspješno :)
(al šta sada imaš za kopati)