Re: Denkverbot

by Guest 6/12/2016, 22:24

aben wrote:
kojeg viđenog? mi nismo u kapitalizmu, nego u socijalizmu.
lupaš bez veze. rečeš nametnutim kapitalističkim cridnostima bez da objosniš kako se to sustav kojen je nojveća briga da ništa ne nametne, eto nametnu.

ne moreš ti dojti i reći ča je zo te kapitalizam, ne moreš. riječi imaju značenje, i ako ti počneš uvoditi svoja shvaćanja, sve ča moreš dobiti je kaos, nerazumjevanje. ne razumin zoč baš moroš rabiti rič kapitalizam za svoje viđenje neke pojave, zoč ne izmisliš neku drugu rič, recimo, flanfa, i unda te jo pitun ča ti to znoči, a ti mi odgovoriš?

Što je to gdje živimo?
Koji sistem?

Što obilježava kapitaizam, a što socijalizam?

Možda i lupam bezveze, zato si ti tu da mi pojasniš :)

Trenutno sve svodim pod riječ flanfa:) To najbolje razumijem :)

by aben 6/12/2016, 22:26

mativka wrote:
aben wrote:
kojeg viđenog? mi nismo u kapitalizmu, nego u socijalizmu.
lupaš bez veze. rečeš nametnutim kapitalističkim cridnostima bez da objosniš kako se to sustav kojen je nojveća briga da ništa ne nametne, eto nametnu.

ne moreš ti dojti i reći ča je zo te kapitalizam, ne moreš. riječi imaju značenje, i ako ti počneš uvoditi svoja shvaćanja, sve ča moreš dobiti je kaos, nerazumjevanje. ne razumin zoč baš moroš rabiti rič kapitalizam za svoje viđenje neke pojave, zoč ne izmisliš neku drugu rič, recimo, flanfa, i unda te jo pitun ča ti to znoči, a ti mi odgovoriš?
Što je to gdje živimo?
Koji sistem?

Što obiježava kapitaizam, a što socijalizam?

Možda i lupam bezveze, zato si ti tu da mi pojasniš :)

Trenutno sve svodim pod riječ flanfa:) To najbolje razumijem :)

pretežiti socijalizam. to je sustav u kojen država ima puno utjecaja na ekonomiju i osobne slobode. pa ti uopće ne čitaš ča ti postan:(

A sada da vidimo malo bolje kako se priča poklapa sa stvarnošću. Dakle, moderni salonski ljevičari nas pokušavaju uvjeriti da živimo u neoliberalnom kapitalizmu u kontekstu države u kojoj:

prosječan radnik na prosječnoj plaći, odmah u startu, prije nego što svoj novac uopće vidi na računu, državi je prisiljen predati preko 40% svoje bruto plaće (također vidi “Koliko dana u tjednu radimo za državu?” ), dakle, tu ne računamo ono što će kasnije isti taj pojedinac platiti državi kroz potrošnju i razne skrivene namete, trošarine, TV pretplatu, inflaciju, i slično, već samo što je radnik dužan platiti samim time što je nešto zaradio
porez na dodanu vrijednost (PDV) iznosi 25%, u svijetu višu stopu imaju samo Mađarska i Island

ako poduzeće ostvari profit, oporezuje se još dodatno 20%
imamo izrazito progresivno oporezivanje na dohodak, pa je netko tko radi za 10 000 kuna neto prisiljen davati državi više od pola svoje bruto plaće, što ima vrlo loš učinak na motivaciju, a vrlo stimulativan za emigraciju
na državnu potrošnju otpada skoro polovica GDP-a
svjedočimo kontinuiranom rastu državnog proračuna, od čega najveći dio odlazi na plaće zaposlenima u državnim tvrtkama i mirovine
nas država košta godišnje više nego solidan novi automobil
ste obavezni koristiti državnu fiat valutu kao novac
država propisuje visinu minimalne zarade, ali i druge uvjete radnog odnosa poput radnih sati, godišnjeg odmora i sl.
država određuje maksimalne visine kamatnih stopa
država godišnje sa oko 5 milijardi kuna poreznih obveznika subvencionira povlaštene industrije, tj. oduzima od produktivnog stanovništva kako bi stimulirala ulaganje u neproduktivne sektore (samo brodogradilišta su porezne obveznike koštala preko 30 milijardi kuna)
više od 70% hrvatskih birača živi na trošak države
je teško pronaći neku djelatnost koju možete obavljati a da ne plaćati neki poseban dodatni oblik poreza; tako imamo posebni porez na kavu, posebni porez na bezalkoholna pića, posebni porez na motorna vozila, trošarine na alkohol, trošarine na duhanske prerađevine, trošarine na energente i električnu energiju, poreze na dobitke od igara na sreću, porez na premije od osiguranja od automobilske odgovornosti, porez na nasljedstva i darove, porez na promet nekretnina, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na automate za zabavne igre, porez na tvrtku ili naziv, porez na korištenje javnih površina, itd. (cijeli popis dostupan na: ovdje), a po svemu sudeći, uskoro dobijamo i porez na štednju
je svaki porezni obveznik obvezan financirati državno zdravstveno osiguranje, bez obzira koliko koristi usluge državnih zdravstvenih ustanova
je svaki porezni obveznik obvezan financirati državno mirovinsko osiguranje koje je zapravo Ponzi shema osuđena na propast
je osnovno i srednje školstvo obavezno, i na koje država polaže monopol (iako je dozvoljeno otvaranje i privatnih škola, nakon dobijanja brojnih dozvola od države, one moraju svoj plan i program uskladiti s državnim kurikulumom), a financira se novcem oduzetim poreznim obveznicima
je većina institucija visokog školstva još uvijek u državnom vlasništvu, a financira se većinom novcem oduzetim poreznim obveznicima, bez obzira koliko (bez)perspektivan određeni studijski smjer bio
još uvijek imamo državnu televiziju koju je svaki vlasnik TV aparata prisiljen plaćati, bez obzira gleda li program ili ne
država propisuje otkupne cijene i kvote voća i povrća
država polaže monopol na vodoopskrbu
država polaže monopol na upravljanje šumama
država pomoću državne “razvojne banke” poreznim novcima stimulira privatna ulaganja
postoji preko 20 državnih legalnih kartela koji onemogućavaju tržišno natjecanje u odnosnim reguliranim industrijama
država donosi sulude strategije razvoja u turizmu
se sportski klubovi dobrim dijelom financiraju putem gradskih, općinskih i županijskih proračuna
država još uvijek financira katoličku Crkvu iz proračuna, ali i još mnoge brojne “nevladine” organizacije, udruge, kao i “neprofitne” medije od kojih su većina anti-kapitalističke provenijencije
postoji 245 parafiskalnih nameta
je svako poduzeće prisiljeno plaćati dodatno godišnju članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori
je svaka pravna ili fizička osoba koja se bavi nečim vezanim uz turizam obvezna plaćati godišnju članarinu Hrvatskoj turističkoj zajednici
više od pola cijene goriva plaćate državi
imamo posebne pravilnike o kakvoći paprike, pravilnik o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira, pravilnik o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata i sl.
vas država kažnjava ukoliko se usudite ugrožavati njen monopol na području socijalnih pomoći
država subvencionira batine
potencijalni budući premijer poduzetnike ne smatra građanima
itd., itd., itd.

by Guest 6/12/2016, 22:28

Pa pročitala sam sve to neki dan...

I postavila pitanje: moći pojedinca ili države...

by Guest 6/12/2016, 22:30

aben wrote:

pretežiti socijalizam. to je sustav u kojen država ima puno utjecaja na ekonomiju i osobne slobode.

Što znači pretežiti?
Tko ima malo utjecaja?

by aben 6/12/2016, 22:35

mativka wrote:Pa pročitala sam sve to neki dan...

I postavila pitanje: moći pojedinca ili države...

na kakovu moć misliš?

by aben 6/12/2016, 22:36

mativka wrote:
aben wrote:

pretežiti socijalizam. to je sustav u kojen država ima puno utjecaja na ekonomiju i osobne slobode.
Što znači pretežiti?
Tko ima malo utjecaja?

pa ljudi. u 100% socijalizmu, sve je u vlasništvu države, a u 100% kapitalizmu, sve je privatno.

by aben 7/12/2016, 20:19

Last week, 65 new final regulations were published in the Federal Register, after 85 the previous week.
That’s the equivalent of a new regulation every two hours and 35 minutes.
With 3,454 final regulations published so far in 2016, the federal government is on pace to issue 3,722 regulations in 2016. Last year’s total was 3,406 regulations.
Last week, 2,006 new pages were added to the Federal Register, after 2,292 pages the previous week.
Currently at 87,297 pages, the 2016 Federal Register is on pace for 94,071 pages. This would exceed the 2010 Federal Register’s previous all-time record adjusted page count of 81,405.
Rules are called “economically significant” if they have costs of $100 million or more in a given year. 30 such rules have been published so far in 2016, one in the last week.
The running compliance cost tally for 2016’s economically significant regulations ranges from $23.5 billion to $36.2 billion.
277 final rules meeting the broader definition of “significant” have been published this year.
So far in 2016, 580 new rules affect small businesses; 99 of them are classified as significant.

by **kic** 7/12/2016, 21:34

beru se pare-

by **kic** 7/12/2016, 23:38

by **kic** 8/12/2016, 22:04

bolje da je s frendovima, pio rujno vino
nego Napoleonovu bilježnicu, uzeo u krilo

by **kic** 8/12/2016, 22:26

e Okhrana je bila, a ne ovo danas..

by aben 9/12/2016, 20:29

šporak je to poso. back stabbing do marende, double crossing do obeda i jednan bamboozle do kraja radnog vrimena...

by **kic** 9/12/2016, 20:36

neće doć :p

by aben 9/12/2016, 20:50

ne će, probocila je na subotu, neki dun je rekla i dola neko bullshit opravdanje. jo mislin da je u pitanju mladić..

by **kic** 9/12/2016, 20:57

I hope it's a boy

Denkverbot - Page 18 15337610

by aben 9/12/2016, 21:04

haha, odlična sličica!
jedino ne zun ča je pc culture?

by aben 9/12/2016, 21:06

inače, imun temu za njih, nis omoh ovo objovi jer sun troži kontra argumente...ali, nemo ih, jednostavno nemo.

Mercantilist-protectionists such as Donald Trump (and Bernie Sanders, and Lou Dobbs, and Pat Buchanan, and … the list is distressingly long) believe that high-wage American workers can’t successfully compete without “protection” against low-wage foreign workers. The standard – and still-best – economist response to this mercantilist assertion is that wages are not arbitrarily determined: American-workers’ high wages reflect American-workers’ high productivity; Chinese-workers’ low wages reflect Chinese-workers’ low productivity.
The Higher Productivity of American Workers
This standard (and correct) economist response continues: American-workers’ relatively high productivity is, in turn, the result of America having a different economic environment than China. The typical American worker has more and better machines to work with; America has a denser pattern of better roads than does China on which inputs and outputs are shipped to factory and to market; workers in America generally have better human capital than do workers in China.

Another source of higher American productivity is the greater experience (and, in many case, greater integrity) of American courts and other dispute-resolution institutions.
Specialization and the Global Economy
But there’s yet another source of high productivity (and, hence, of high wages) that too-often goes unmentioned in public discussions of trade – namely, the deep market-directed specialization of labor made possible by global trade itself.
Economists since the time of Adam Smith have understood that greater specialization raises worker productivity. An hour’s worth of work from a family-practice physician generally produces less, or less-valuable, medical care than does an hour’s worth of work from a gastroenterologist. And an hour’s worth of work from a gastroenterologist generally produces less, or less-valuable, medical care than does an hour’s worth of work from a pediatric gastroenterologist. The more specialized the worker – assuming that that specialization is driven by the size of the market – the more productive the worker.
It follows that the more open is any national economy to global trade, the more specialized are workers in that economy (or the more specialized will those workers become as their economy becomes more integrated into the global economy). This greater specialization made possible by fuller exposure to global markets makes workers more productive. And this greater productivity raises their wages.

American Specialization
It is therefore economic ignorance of the most contorted sort for politicians, pundits, and even some professors in any high-wage, global-economy country (such as the United States) to argue that reducing that country’s exposure to the global economy will raise average wages in that economy. People in America who make this ignorant argument – and the hordes of Americans who swallow it – do not realize that one of the important reasons why American-workers’ wages are now as high as they are is precisely because lots of jobs once formerly done in America are now done by lower-wage foreigners. Higher-wage American workers today specialize more fully in making the machines used to make steel rather than, as in the past, making both the machines and the steel. Higher-wage American workers today specialize more fully in engineering the phone rather than, as in the past, both engineering the phone and manufacturing the phone.
To the extent that Trump or Clinton succeeds in using tariffs and other trade barriers to ‘bring jobs back to America,’ he or she will cause American workers to become less specialized than we would otherwise be. This diminished specialization will lower our productivity. American workers will, therefore, on the whole be paid less, not more.
….
Again, Adam Smith knew all of the above. But Adam Smith’s successors – the generations of economists since that great Scot wrote – have done a poor job of conveying to the public such Smithian wisdom

by aben 9/12/2016, 21:28

inače, autor ovog članka imo sina ki je bi kruto bolestan na črivo ka je bi dite, i jedini ki mu je mogo spasiti život bi je doktor toliko usko specijaliziran, da potpuno izmiče statistima iz vidnog polja. zoto oni plaču da su vatrogasci i obći medicirari slabo ploćeni, dok specijalisti obogaćuju svit.

by **kic** 9/12/2016, 21:44

politicaly correct?

by aben 9/12/2016, 21:46

kic wrote:
politicaly correct?

ča to?

by **kic** 9/12/2016, 22:04

u vezi onog, pc culture..

mislim, velike korporacije imaju te tvornice po svijetu u raznim zemljama, mislim da je jedan od glavnih razloga da budu prisutni na tom tržištu i da privole tu državu tj da joj se umile, evo zapošljavamo vam narod, vidite da smo dobronamjerni..

oko specijalizacije nisam puno razmišljao, ali nekako je to poznati već, zar nisu npr govorili da Marx nije mogao pojmiti otkud plaća opernoj pjevačici npr..

by Sponsored content